Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-176
330 176. országos ülés 1907 június 15-én, szombaton. je poznato primjerice, da najposle karlovacka okolika opasna za strane ljude, jer tamo skoro svaki oboli od malarije, koji tamo dodje. Moze se sada dogoditi, da je takav jadnik po vise mjeseci neprestano bolestan, sto se najlaglje dogadja s vasim ljudima, koji nisu naucni na nase krajeve. I taj si covjek mozda áeli da bude jjremjesten odanje, ali kako se zaliboze clogadja, da se j)0 prijateljstvu i protekciji djele mjesta, moze se laliko dogoditi, da on ne ée moci promjeniti svoje sluzbovno mjesto, a radi, oporavka bilo bi mu neobhodno potrebito, da se barem na neko vrijeme vrati u STOJU domovinu u rodno si mjesto. Ako je sada sluzio pare mjeseci samo ili godirni dana, po óvom zakonu ne moze dobiti nijedan dan dopusta jer bi mogao deset godine sluziti, da dobije barem 14 dana dopusta. Zar to nije strasnoi da ovakav jedan cinovnik, jedan radnik. koji za ovu poduzeée dan i noc radi i u toj sluibi oboli, da je istom poslije deset godina kadar ishoditi si dopust od 14 dana ? Pogledajte, kako je kod ostalih cinovnika i kod vojnistva. Svuda se uzima obzir na ljude, koji mnogo rade, koji su mnogo obtercceni, a bas su zeljeznicki cinovnici najvise obtereceni, pa se njima jedinima uskracuje dopust. Svaki, pa i moj radnik, koga ja iznajmim. ako treba dopust, ako mu se reeimo tko u kuci zeni ili unire, pa mora ici u svatove ili na sj)rovod, pa mu dadem dopust na 14 a i vise dana. a vas cinovnik ne moze dobiti dopusta, ako nije barem deset godina sluzbovao i to i onda istom samo 14 dana. I ne samo to, nego ako i dobije dopust, onda mu se to odkida od place a onda stradava i on i njegova obitelj, pa mora ili ostaviti sluzbu ili ga drziti u njoj tako dugó dok ga smrt ne pokosi i njega i njegovu obitelj. Ja mislim, da bi bilo dobro, da ovo j>romisljate malo i vi, koji ceté se baviti sa specijalnom rasjjravom ovih paragrafa. A ja mislim, da bi bilo dobro da vi i sad sudjelujete kod ove rasprave, jer kad bi i s vasé strane sudjelovali govornici, mogli bi mozdadokazima obraniti ovo, sto mi napadamo, pak nam mozda dokazati, da smo i na krivom putu. Magdic Pero: Nemogu oni nas pobiti, za to ne govore! Modrusan Gustav: Ovi nije parlamentaran nácin, da samo ljudi jedne stranke govore, a ostali da slusaju. Ja znam bilo je i takovih slueaja i kod nas u Hrvatskoj, gdje se je raspravljao o raznim zakonirna, pa je govorila neprestano opozicija, a od vladine stranke nije takoraei ni usta otvorio. Ja mislim, da bi vise puta bilo dobro, kad ki i protivnici govsrili, pa bi covjek mogao sto god da dozna, a mozda bi i za vas i za nas bilo dobro, mozda da bi se na ovaj nácim i kako slozili. I bas se s ljudima, koji najvise rade, a iiajmanju placu imaju, ovako postupa! Velika gospoda, koja malo rade, a dobivaju veliku placu, ti mogu dobiti i casto i mnogo dopusta. A onaj jadnik, koji dan i noc tesko radi i oboli u svom radu, unisti se takoreci svojim radom, taj ne moze dobiti za svoj ojíoravak, nego samo 7 dana! Novosello MaíO: Quod licet Jovi, non licet bo'sd! IWodrusan Gustav: Ovakova sta nije bilo potrebno da se unasa u ovu osnovu. To se je moglo naredbom, pa napokon i jednostarnim ugorom uciniti. Ta i onako kazete, da su zeljeznice privatno jwduzece drzave. Ja kad uzmem slugu, onda ugovorim snjime: place toliko, dopusta godisnje tobko. Isto bi tako mogli i vi sa zeljeznickim namjestenicima uciniti, a ne bi trebali ovakove stvari u zakón metati i ovako moze i zakonodavac i namjestenik doci u nepriliku, jer kad ovo ne bilo uzakonjeno, mogao bi namjestenik traziti u slucaju neobhodne potrebe, a ministar bi mu mogao podjeliti veci dopust. No na ovaj nácin, kad je to jedamput uzakonjeno, onda to ne moze ni sam ministar da j>romjeni, jer zakón potvrdjuje Njegovo Velicanstvo, a sto Njegovo Velicanstvo potvrdjuje, to ne moze svaki ministar mjenjati. Najgore je odredjeno ovdje za one najmanje — za sluge i nadnicari, koji istom nakon tri godine mogu jedva sedam dana dopusta dobiti. Ősim tóga vrijeme, kada se moze dopust upotrebiti, odredjuje nadlezno vrhovnistvo, a prije nego sto sluzbovni poslovi j>o propisu predani ne moze se dopust zapoceti. Nadlezno vrhovnistvo moze dokinuce dojDusta u vaznom sluzbovnom interesu ma kada odrediti. Sad si jjomislite, gosjiodo, koliko takav jadni radnik ib nadnicar mora cekati dok njegova mólba prodje kroz sve te oblasti, kroz sva ta vrhovnistva, da dobije napokon mali doj^ust od sedam dana. Nadalje imademo §. 28. to mi se cini-nekako uvijeno i nesto politickog. Ja cu biti slobodan, da procitan taj paragraf (olvassa): »Namjestenik moze svoja zakonom zajamcena politicka jirava po svom uvjerenju slobodno izvrsivati. Predpostavljenik ili drugi, koji namjestenik ne smije namjestenika nikojim nacinom jjoticati, da se joridruzi kojoj politickoj stranci ili da za kojega kandidata glasuje, niti ga smije preciti u tom, da svoja politicka prava po svojoj uvidjavnosti izvrsuje.« Ovo ja, gospodo moja, odobravam i ovo je dobro x'eceno, ali samo u prvom pasusu, gdjé se kaze, da namjestenik moze svoja zakonom zajamcena politicka prava po svom uvjerenju slobodno izvrsivati. Néma ga nitko siliti, on moze glasovati po svojoj volji ne smije mu se nitko mjesati u njegove politicke osjecaje. Ali predpostavljanikili drugi koji namjestenik ne smije namjestenika nikojim nacinom poticati, da se pridruzi kojoj politickoj stranci ili da za kojega kandidata glasuje, niti ga smije
