Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-176
176. országos ülés 1907 j preciti u tom, da svoja politicka prava po svojoj uvidjavnosti izvrsuje. Sad ja pitam, sto se moze dogoditi kod ovoga svega? Kad to ne bi bilo jedno i drugo u istom paragrafu, ja to ne bi bio mozda ni opazio, ali kad se ustim paragrafu kaze, da zeljeznicki namjestenik moze slobodno izvrsivati svoja politicka prava, a s druge strane se zabranjuje, cla ga ne smije nitko potivati, da se jjriklopi kojoj politickoj stranei, onda ja tóga ne mogu dovesti u sklad. Ako mi se dozvoli, da mogu imati svoje slobodno, politicko uvjerenje, onda mi se ne smije braniti, da ga izvrsujem po svojoj volji, jer time bi mi se ono, sto mi se jednom rukom daje, drugom oduzimalo. Makón vi znadetet gospodo, da ni vi svi nijesti pristase jedne stranke, da ni vi svi ne ceté glasovati onako, kako bi vam se zapovijedalo, jer covjek je kao covjek slobodan i kao takav moze svoja prava izvrsivati po svojoj volji. Za sto da zabranjujeto zel jeznickom nainjesteniku, da se pridruzi kojoj politickoj stranei ? Danas je kod vas u vecini politicka stranka Kossutbova. I sada nitko ne ce braniti zeljeznickom namjesteniku, da se prikljuci toj stranei, ali nioze se dogoditi, kako je danas uopce sve promjenljivo, a naposé politicke stranke, cla ova stranka dodje u manjinu, da dodje na vladu druga koja stranka, onda ce se namjestenika progoniti, ako ostane pristasom one prve stranke, koja nekad bila u vecini. I tako taj jadni namjestenik ne ce ni sam znati, sto bi poceo, pak je onde bolje, da mu se uopce nadaju uopce nikakova politicka prava, kad mu se ovakovim ustanovama oduzimlje njegovo osvjedocenje, da ne moze raditi ])0 svojoj volji kao covjek nego onako, kako mu se kaze, jer ako ne radi onako, kako mu se nalaze, onda zna, sto ga ceka. Tako je bilo kod nas u Hrvatskoj kroz vise gogina, pak zar mislite daje to cinilo dobro i da je i za naze i za vaze odnosaje bilo korisno? Magdic Pero: To je uzbunilo mrznju jn'otiv Madzara, Modrusan Gusíav: Nagaljese kaze (olvassa): »lSramjestenik ne moze u interesu izbira kojeg kandidata j)okrenuti akciju niti snubiti pristase.« Dakle njemu je vezano kretan je, ne smije se maknuti, a glasovati moze biti mora. Politicko uvjerenje ne ce mu se kratiti, ne ce mu se kratiti da ide glasovati, ali nesmije pokrinuti akciju za kojega kandidata ili snubiti pristase i reci svojim prijateljima: ovaj se covjek se meni dopaga on je za politiku dobár i naobrazen, on bi mogao za nasu domovinu mnogo uciniti, za sto ne bi i ti za njega glasovao? Ako se ovakovog namjestenika prijavi moze mu se dogoditi najvece zlo moze izgubiti sluzbu. Nadalje se kaze (olvassa): »Strogo je zabranjeno, da se namjestenik bilo kakovim zapostavljan jem kazni radi tóga, sto je svoja politicka prava unutar zakonitih granica u stanovitom smjeru izvrsivao.« íinius 15-én, szombaton. 331 Dakle ne ce mu se braniti, da izvrsuje svoja politicka prava, a ipák mu se moze dati mik; ako ne budes radio tako. onda se cuvaj, S jedne strane mu se dozvoljuje, s druge strane brani, a s trece strane nesmije ni nagovarati prijatelji da za ovaga ili onoga kandidata glasuju, a kad su izbori prosli, onda — véli se — smije mu se nista dogoditi, ali jnije izbora moze mu predpostavljenik oduzeti sluzbu. Novosello Mato: To su Tantalove muke! Modrusan Gusiav : Ovakova sta ne bi smjelo nikada stajati u jednoj zakonskoj osnovi. §. 29. kaze (olvassa:) »TJ krugu namjestenika moze se bilo kakovo drustvo sasnovati samo v uz jsredhodnu dozvolu ministra trgovina.« Sto moze covjek misliti pod tim imenom »drustvo«? Moze biti kakovo dobrotvorcw humanitatno, moze biti kakvo pogrebno drustvo (Nevetés a jobhlcözépen.) Ima ih svakojakih. Ako bi dakle jedan namjestenik htio biti slucajno ciánom takovog drustva, on mora najprije traziti dozvolu ministra trgovine, ali samo se drustvo ne moze osnovati, ako néma dozvole ministra. Ovo mi bar morati priznati, da udruzivanje cini Ijude, cla udruzivanje na covjeka silno djeluje, da kao clan drustvo ne moze covjek uciniti mnogo i za sebe i za obitelj i za domovinu. Mi mozemo imati drustva gosjaoclarska, razne podruznice it. d., dakle ne bi smio on doci'u ovakova drustva, ako néma dozvole. Preuzviseni gosp. ministar Kossuth liberalan, on nece na ovekove trica rije gledati, ali poslije njega dodje drugi covjek, koji ce reci, ja to nemogu dozvoliti, pa ce suspendirat takog covjeka. Drugo ministarstvo moze biti veliki neprijatelj prava, i za to s ovakim stvarima nije trebalo dolaziti u ovu zakonsku osnovu, nego to se moglo uciniti naredbenim putem. íía dalje se véli ovo (olvassa): »Osnova temeljnih pravila ne moze se na odobrenje podnijeti, dotle, dok nije pristalo zeljeznicko ravnateljstvo ili zeljeznicka ravnateljstva.« Dakle niti ministar ne moze dati svoje dozvole, ako zeljznicko ravnateljstvo na to vec prije, ne pristane, a mi znamo, da ima u ravnateljstvima nasik zeljeznica, osobito u visim sluzbama, tako primjerice u Zagrebu, ljudi, koji ne poznaju nit nase politicke stranke,niti odnosaje, koji kod nas u zemlji vladaju. Kao sto sam vec prije rekao, strani cinovnici, koji dodju u nasu zemlju, ne poznaju nasih prilika niti pojedinik nasih drustava, pa zato niti ne znaju ovakova pravila na prihvat preporuciti i tako ne moze nikakodoci do osnivanja ovakovi drustava (olvassa): Ministar trgovine odobrava sporazumno sa ministrom za unutarnje poslove, u Hrvatskoj i Sla% r oniji, pako sporazumno s bánom, temeljna pravila. Ministru trgovine pripada naprama svakom takovom drustvu, sa gledista interesa zeljeznicke uprave pravo vrhovnog nadzora, te 42*
