Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-176

176. országos ülés 1907 ji vljeni glede naduljeg trajanja radnog vremena i najkraceg odmora.« Gospodo ja pitam, kako se moglo ovakova sta umetnuti u jednu zakonsku osnovu, da jedan zeljeznicki namjestenik, da jedan radnik, koji radi tako reci citav dan kao crv, kao sto je to na nasim zeljeznickim prugama osobito na onoj iz Zagreba prema Eieci gdje obói svaki dan po 30 vlakova i gdje su namjestenici i te kako optereceni. Ja znam, da ima obicnih strazara, koji moraju dugó na svom mjestu biti, a skoro svakog pol sata prolazi po jedan vlak. Moze se dogoditi, da je ovakov namjestenik preobterecen SYOJom sluzbom, pa moze onda stradati i zeljeznica i moze se dogoditi mnogo n eprilika, i zato drzim, da je duznost drzave, da se radnictvu pruzi prilika, da moze svoju sluzbu óbavljati, kako to covjecanstvo zahtjeva, da radictvo ne bude preobtereceno i da ne radi vise. nego to covjek kao covjek u obce raditi moze. Najposlje i covjek ne moze preko svojih sila vise, raditi, nego je to moguce, a ako on mora i ősim svoje redovne sluzbe vise raditi, a ne dobivá za to nikakve place, ne dobivá zato nista vise od onoga, koji je na kakovoj maloj postaji, gdje dolazi samo jedanput vlak, to onda nije i ne moze biti pravedno. Kaze §. 18. da nijeda ne smije biti u pripitom stanju. Ja to odobravam, ali se moze labko dogoditi, da tko tkomu stogod podmetne, ili recimo namjestenik nije predpostavljenom k licu, pa ga tko denuncira, pa to moze voditi do najtezib posljedica tako, te se upravo ne bi smjelo ovakova sta u jednu zakonsku osnovu stavljati. §. 23. kaze (olvassa): »Nuzgredno zanimanje — bilo sa piacom ili bez piacom — moze namjestenik primiti i obnasati samo iiz predbodnu dozvolu svoga vrbovnistva. Dozvola se moze ma kada oduzeti. Ne moze se dozvoliti pribvat nuzgrednog zanimanja, ako se isto ne slaze sa ugledom sluzbovnog cina ili savjesnim obavljanjem sluzbovnib duznosti ili ako time nastane interesni odnosaj. Namjestenik ne smije strankama za novac sastavljati na zeljeznicu upravljene, podneske te ne moze stranke zastupati na pram zeljeznicama. Namjestenik duzan je od vrbovnistva zatraziti dozvolu, da se osoblje, kője u njegovom kucanstvu stoje pod njegovim nadzorom mogu baviti trgovinom ili obrtnim poslom.« Ja pitam, kako ée sada namjestenik, koji sluzi 25—30 forinté mjesecno, prebraniti sebe i svoju obitelj, ako se ne bude mogao nicem drugim baviti nego zeljeznickom sluzbom. Uzmimo, da on imade prilike kao zeljeznicki strazar da si iznajmi komadié polja i livade, da to obradjuje, pa da time nesto privrijedi, kako bi laglje svoju obitelj preliranio. Ovim paragrafom mu je to zabranjeno, jer moze njegov predpostavljenib bog zna sta u tom KÉPVH. NAPLÓ 1906 1911. X. KÖTET. unius 15-én, szombaton. 329 náci i recimo: tim se ne smijete baviti, jer ne ceté moci óbavljati vasé sluzbe kako treba. A moze ga i odpustiti za to, moze odpustiti jednoga covjeka, koji za ono tűzne place mora da radi noc i dan. (Zaj. Elnök csenget.) Pa ce po óvom paragrafu nije dozvoljeno ni zeni, ni djeci njegovoj da se bave kakovim poslom, jer trebaju dozvolu ministra, da se mogu baviti kakovim drugim poslom. Ja znadem slucajeva gdje.je zena zeljeznickog namjestenika primalja. Moze biti, da se ni to ne ce slagati sa sluzbom njegovom zeljeznickom, pak ce mu se kazati: vasa zena, prém je izucena primalja, ne smije se time baviti, dok ste vi u sluzbi zeljeznickoj, jer se to ne slaze s vasom caséu. I tako vidite ovakav jadni covjek ne bi mogao náci nikakove nuzgredne sluzbe. Ja znadem slucajeva, gdje se pojedini namjestenici osobito u gradovima bave razasiljanjem ziveza. Oni u gradu kupé ziveza i razasilju svojim drugovima na vanjskim postojama, jer je ovima nemoguce dolaziti u grad. Oni si time nesto nuzgredno zasluze, a na ovaj nácin moze doci njegov predpostavljeni i zabraniti mu, da se ovokovim poslom bavi pace ga prema uvidjavnostii odpustiti. Tako vidite, gospodo, mogu nastati razne neprilike, kad se ovako stavlja u zakón nesto, a da se prije dobro ne promisli. Moze se dogoditi, da je djete nemjestenikovo imade kakovu sluzbicu pa se i za to moze reci, da se to ne snaze sa ugledum njegovog sluzbovnog cina, jer da i on mozda radi kod tóga, a time odnemaruje svoje zvanje. Nadalje prelazim na §. 27. (olvassa): »Nakon stanovistog sluzbovnog vrmena imade svaki namjestenik pravo u koliko to sluzbovní odnosaji dopustaju, na dopustaju, — na dopust i to svaké koledarske godine: a) cinovnici: za provib deset godina sluzbovanja — 14 dana, do 20 godine sluzbovanja — 21 dan, preko 20 godina sluzbovanja — 28 dana; b) ostali namjestenici sa godisnjom piacom: za prvib 10 godina sluzbovanja — 7 dana, do 20 godina sluzbovanja •— 10 dana, joreko 20 godina sluzbovanja 14 dana; c) mjesecni placenici i dnevnicari nadnicari i radnici: nakon 3 godisnjeg sluzbovanja — 7 dana, Yrijeme, kada se dopust moze upotrijebiti, ustanovljuje nadlezno Yrbovnistvo. Prije nego zto sluzbovni poslovi nisu po propisu predani, ne moze se dopust zapoceti. Nadlezno vrbovnistvo moze prekinuce dopusta u vaznom sluzbovnom interesu ma kada odrediti.« Gospodo, ja vas pitam, mozete li vi od covjeka, koga ste namjestili kao cinovnika kod vasih zeljeznica, i koji je neprestano dan i noc u sluzbi, ovoliko zabtjevati ? On moze malaksati, moze pásti u kakovu bolest, pa treba redimo premjeilu zraka — ovo se moze dogoditi osobito onim vasim namjestenicima, kője vi iz Ugarske saljete u Hrvatsku, gdje se ne mogu aklimatizirati, jer ne podnose zraka — sto onda ? Meni 42