Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-176

328 l76. országos ülés 1907 június 15-én, szombaton. riesenja najkasnije za mjesec dana nadleznom vrhovnjctvu predlozíti. Gospodo, tu se moze dogoditi svasta. Ja doduze nisam pravnik i nerazumijem se toliko u te vasé kojekakve drzavne zakone, ali tu bi moglo biti kojekakovih sikanaeija od strane doticnog cinovnika i podcinovnika, moglo bi se dogadjati raznik neprilika, pa bi mogao gdje ko na ovakav macin nastradati, zato bi bilo dobro, da se u óvom paragrafu kaze, da se pojedincima ovakovom zakonskom osnovom nesmije nanasati nikavka neprilika. Jedini paragraf, koga bi ja kao putnik i kao covjek u ovoj zakonskoj osnovi rado prihvatio i koji me osobito veseli, da je dosao unutar, jest §. 13. i taj glasi ovako (olvassa): »Namjestenik duzan je naprama obcinstvu drzati se takticno, uljudno ali odlucno pristojnim granicama, sluzbeníh svojih duznosti bezsvake pristranosti susretljivo ponasati. Za cin, koji namjestenik mora po svojoj sluzbi obaviti, ili za propust takova cina ne moze namjestenik dar ili nagradu ni za se, ni za drugoga zahtjevati. Namjestenik, koji je odredjen, da bdije nad prugom, kao i onaj, koji je zvan. da s obcinstvom obci, duzan je svoju sluzbu prema postojecini, posebnim naputcima vrsiti u propisanoj odori ili mora nositi propisani znak za razlikovanje.« To je jedini paragraf, koji je tako reci skroz za vasé cinovnike na mjest, jer zaliboze vasi su cinovnici vise puta u obcenju s nasim narodom takovi i do skrajnosti vise puta bezobrazni, kako bi covjek mogao reci, da je i ovo dobro, da se uvelo unutar. Meni je poznatoiz prijasnjih godina, necu reci sada, dok jos nisu kod nas obcili hrvatski kondukteri na zeljeznicama, da je bilo closta puta prituzaba od putnika jer su ti cinovnici onako bohato postupali s obcinstvom, da je dobro da se na taj nácin opomenu, da znadu kako imadu kao cinovnici i zeljeznicki namjestenici s obcinstvom postupati. Elnök: Most értesültem, hogy a képviselő ur azt mondotta beszéde folyamán, hogy az államvasutaknak tisztviselői a közönséggel szemben szemtelenek. Ez imparlamentáris kifejezés, ezért rendreutasitom. (Felkiáltások balfelöl: Rendre! Rendre!) Éber Antal: Cujmo, Cujmo! Modrusan Gustav: Gospodine predsjednice, ja sam to kazao samo zato, jer znadem iz obcenja sa nasim seljacima, da su i bas ti cinovnici znali sto i sto puta nazivati marvom i davati im mnoga druga imena i zato ja velim, da je dobro, da je ovaj paragraf dosao unutar, da se ti Ijudi upozore, da treba s obcinstvom uljudan biti, kako to pristojnost zahtjeva. Ja nisam ono iz objesti rekao. Meni je zao, da sam onaj izraz upotriebiti morao, opozivam ga i necu ga vise rabiti. §.15. glasi (olvassa): »Svaki namjestenik duzan je u ónom radnom krugu i na ónom mjestu vesiti sluzba, koji nm predpostavljenik oznaci. Namjestenik se moze u interesu sluzba ma kada premjestiti. Proti namjesteniku, koji növi radni kmg ili sluzbovno mjesto u odredjenom roku ne zanzme, valja shodno uporabiti odredbe §. 16. Kod ustanovljenja sluiíbovnog mjesta i dodieljenja mjerodavan je interes sluzbe. Prito valja JJO mogucnosti u obzir űzeti interese namjestenika, narocito da mii se olaksa skolovanje djece. Namjestenik duzan je stanoviti u blizini sluzbenog mjesta. Iznimci imade mjesta samo dozvolom vrhovnictva.» Tu imade stvari, kojima se namjestenicima moze nanjeti velika neprilika, recimo ako ga nebi predpostavljeni u sluzbi rado vidio, pak bi mu mogao kojekakove stvari predbacivati i tako izhocliti, da bi namjestenik bio premjestenik bio premjesten, a to bi za njega, za njegovu djeei i obitelj bilo dobro, da se u óvom paragrafu iztakne, da to nesmije sluziti na sikaniranje namjestenika. Na pókon u §. 16, koji glasi (olvassa): »Bez dozvole svoga jDredpostavljenika nitko ne smije svoju sluzbu ili sluzbeno mjesto ostaviti, niti se u sluzbi po drugomu zamjenitavi dati. Namjestenik duzan je svoj odlazak predpostavljenikupredhodnoprijaviti i onda ako je pozvan pred sud ili upravnu oblast. Za vreme neopravdane odsudnosti, bez dozvole nepripada ni plaéa ni drugo berivo. U slucaju oboljenja mjerodavan je u pogleda postupka kojeg se valja drzati sluzbeni propisnik, pojedíne zeljeznice. U tom paragrafu véli se dakle, da namjestenik nesmije ostaviti svoje mjesto ni onda, ako mu se recimo dogodi kakova nevolja, neprilika ili sto ja znam. I u slucaju, ako mu najedanput pozli, nesmje osaviti svoje sluzbe ili ako mu ko umre, nesmije otici, a ako bi ipák odo, a niema zamjenika, moze mu se űzeti mjesto, a time strada on i njegova obitjel. Dogodi se i to, da je koji namjestnik pozvan sudu pod globom, on mora ici ali nesmije, jer néma ko da ga zamjeni, a njegov predpostavljeni jest daleko i on ne moze od njega da trazi dopust, a bez tóga nesmije ici, to su dakle sve ovakove stvari, kője svaki covjek lakó moze svatiti i za kője se odma vidi, da" nisu u redu. §. 17. glasi (olvassa): Namjestnik je duzan ustanovljeno cijelo radno vrijeme sluzbi posvetiti te po nalogu svojih predpostavljenika obavljati takodjer poslove, koji ne spadaju u njegov redoviti radni krug. TJ slucaju nagomilanja poslova, presnosi i drugih izvanrednih odnosaja duzan je namjestenik i preko redovitog radnog vremena bez prava na posebnu placu, sluzbu vrsiti. U redovitim okolnostimo ne mogu se izvan obzir a pustiti propisi— §.26. — kojisu ustano-