Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-176
176. országos ülés 1907 janius 15-én, szombaton. 323 Magdic Pero: Kad bi znali, da trebamo za saopbracaj s vama i da imamo jMÍjatelja medju vama. Modrusan Gustav: Zar bi se mi otimali tome onda ? Vidite gospodo, to je ona zlocesta politika bila i ta politika ne őe dovesti do ma bog zna kako zudjeno cilja. Mi nismo prije ni misleli, da ce mo stavljati takove zahtjeve i raspavljati drzavo pravno pitanja, ali na jedamput dosla je ova osnova sa ovim nesretnim §. 4. Poznato, da je ministar Wekerle prijasnjega mjeseca pozvao nase delegate i nasu vladu k sebi te se dogovaralo o óvom i ónom; dapace govorilo, ako se bude koji zakón stvarao, da ce se uvjek postupati sporazumno s nama s nasom bladom i s vasom vladom, tako, da ne dcdie kakova zankoska osnova nepripravno na stol ove visoke kuce, nego uvjek sporazumna. Na jedamput smo culi da ce doci ova zeljeznicka osnova. Nasi delegati dosli su ovamo, da vide néma li u toj osnovi sto protivno temeljnim nasim zakonima. Isii su do naseg ministra pace i do drzavnoga tajnika, da vide néma li se sto izraditi drugacije ili promjeniti u osnovi, jer je bilo glasova u Hrvatskoj da ce u toj osnovi biti ustanova protivnich interesima Hrvatske i zakonima. No nije im jednostavno dozvolen uvid. Drzavni tajnik rekao, da je to drzavna tajna. No za tu tajnu znao je ovdje cijeli narod, cijela Budimpesta samo Hrvati nejesu mogli zna ti. Htjelo se onda tu osnovu nekako proíurtimasiti. I mi smo dosli ovamo na dan, kad je recena osnova imala doci na dnevni red. Djelile su se nekako ve tiskanice u ovoj sabornici, a mi ni smo znali o cem rade. Hrvatskih eksemplara nismo mogli dobiti i kad je vec Kossuth razlozio zakonsku osnovu doznali smo o cem se radi. Trazili smo i nasega ministra i drzavnoga tajnika, da nam se dade koji primjejerak te osnove, no nismo mogli dobiti nego tek poslije jednov sati smilovali su nam se i dobili smo desetak eksemplara brvatski (Egy hang a jobbközépen: ma nas Jcoji jos ni danas nemamo.) TJ §. 4. sl. a) kaze se da svaki onaj, koji zeli biti namj esten na zeljeznici mora biti ugarski drzavljanin. Meni se to kao Hrvatu nekako cudnovato cini, jer znam da izmedju Hrvatske i TJgarske postoji zajednica, koju je kraljevina TJgarska sa kraljevinom Hrvatskom skloj>ila u zajednickom paktu. Na temelju tóga pakta svaki narod u svojoj zemlji moze se sluziti svojim. Pa kad je to taj pakt... Elnök: Kérem a képviselő urat, szíveskedjék állva beszélni, nem pedig olyan helyzetben, mely a ház iránt tartozó illendőséggel ellenkezik. (Elénk helyeslés.) Modrusan Gustav: Gospodo taj pakt stvorem je ravnopravno medju kraljevinom i Hrvatskom i Ugarskorn, to je trzavni ugovor, pa za mene kao Hrvata postoji hrvatsko drzavljanstvo: kraljevina TJgarska ima svoje drzavljanstvo, a kraljlevina Hrvatska svoje. A kad vec postoji zajednica — pa recimo hrvatsko ugarsko drzavljanstvo. Neka se vidi, da imamo jednaka prava kao i vi. Kad sam vec kod ovoga slova, moram da vas pitam, jeste li vi mislili na nase zakone, kad ste stvarali ustanove glede magjarskog jezika? Ni ste valjda, jer bi ste ovu zakonsku osnovu drugacije uredili, pa mi nebismo morali da vam sada dakazujemo, kako ste na krivome putu. Susjedna kraljevina nasa Srbija imade zeljeznice. kője su napravila pojedina druztva, pa zar je na takovim seljeznicaina kakov drugi jezik nego li srbski. A tako je i u Övikarskoj: gdje se govori francuski, tamo je i na zeljeznicama uredovni jezik francuski, gdje talijanski itd. — Zar bi bila nesreca za Ugarsku, kad bi se u Hrvatskoj na zeljeznicama uredovalo hrvatski ? Vi bi sami morali oko tóga nastojati, jer je to u obcem interesu. Cuveni Englez, Acworth, magister zeljeznickog prava na sveucilistu u Oxfordu, véli da zeljeznica mora biti upodpunjujuci dio trgovine, a njezini namjestenici pomagaci trgovaca i producenata. Ali u Hrvatskoj tako nije mi imademo cinovnika, koji nemaju ni poima o hrvatskom jeziku, kad dodje nas seljak, da kupi kartu, on ne moze ni daju dobije. Gospodo ovako se ne radi, takova vasa politika ubitacna je za promet. Ja bi vam imao sto sta da procitam iz cega, bi se osvjedocili, koliko je manjkavosti na nasim zeljeznicama . . . (Zaj.) Elnök (esengd): Kérek csendet! Modrusan Gustav: Ja sam imao mnogo prilike viditi, kako ima neugodnih posljedica sto vasi ljudi ne znadu cesto ni rieci hrvatski . . . (Zaj). Elnök (csenget): Kérek csendet, képviselő urak! Modrusan Gustav: Seljak kupi kartu alu iz nje nerazabire kamo se vozi, vasi cinovnici s njim su bahati i surovi necu da van sve to nabra.jam, jer bi mogao tri dana da govorim, (Derültség a jobbközépen) s spomenut cu samo to kad je u Karlovcu koji sajam, zna se, da ce zeljeznicom putovati mnogo svijeta, pa mjesto da vasi ljudi pribave vise vagona, oni ih samo toliko dadu, kao obicno. Siroma seljak kupi kartu na postoji i hoce, da se voz ali najedamput neima mjesta i on mora da sa kupljenom kartom ostaje u Karlovcu, drugi put ga to ljuti pa on ide radje pjesice. A kako je neugodno, ako oumora iz okolice da dodja k sudu pa da bude ondje bas u 8 sati, pa kupi kartu i misli da ce se na vrjeme dovesti onamo — a kad tamo néma mjesta! TJgrava bi se morala brinuti da do ovakovih neugodnostih nedodje, jer od tóga ima i ona stete. 41*
