Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-174
242 ilk. országos ülés 1907 június í8-án, csütörtökön. pravni odnosaji kraljevine i zemalja kruue Ugarske naprama ukupnoj monarhiji.« Tu se govori o onim ustanovama, kője su glede zajednickog odnosaja Ugarske i Hrvatske prema zemljama zastupane u carevinskom viecu, u nagodu dosle. (Olvassa): »A buduéi da trojedna'kraljevina iz navedenih razloga ustanovljenje ovih odnosaja smatra za posao jednako se ticuci svih kraljevina i zemalja krune Ugarske, to je sabor ovomu odboru nalozio, da se intade sa stovanim odborom ugarskiin staviti u dogovor o uredjenju drzao praynih odnosaja recenib kraljevina í zemalja prema ukupnoj monarhiji. Oba drzavo pravna pitanja, to jest ono, kője se tice odnosaja izmedju trojedne kraljevine i kraljevine Ugarske, i ono kője se tice odnosaja kraljevina i zemalja krune Ugarske naprama monarhiji, stoje u tako uskom savezu, da se jedno bez drugoga podpuno riesiti nemoze. Jer prijc nego li se riese odnosaji kraljevina i zemalja krune Ugarske naprama monarbiji, nemoze se náci niti ustanoviti predmet uze sveze izmedju trojedne kraljevine i Ugarske.« Tu je dakle izrecen princip da se svaka promjena nagode, da se sve ono, sto se izmedju Austrije i zajednice ugarsko hrvatske ustanovljuje, bez Hrvatske pravovaljano riesavati nemoze, a evo danas vidimo da se vode jiregovori izmedju austrijcke i zajednicke vlade i to bez nas, a tim se vriedja nagodba isto tako, kao sto se vriedja i óvom zakonskom osnovom o zeljeznickoj pragmatici. (Zaj. Elnök csenget. Olvassa) • »Iz ovoga upravo razloga scienimo da je nuzdno i svrsi. sbodno, da oba kraljevinska poslanstva, pokie se sporazumiju o navedenib dvijuh tocka cl. 42, predju na dogovaranja o drugom drzavo pravnom pitanju, i za koga ce se traziti i ustanoviti toli predmet koli oblik drzavo pravne sveze izmedju Ugarske i trojedne kraljevine. Iz dosada recenog sljedi, da se na pitanje koji su oni zajedniz ki poslovi u kojib, bi imala trojedna kraljevina zajeclnieko zakonarstvo i upravu s Ugarskom, inoze za sada odgovoriti samo niecno to jest da nisu poslovi politicki, sudstveni, bogostovni i nastavni s doticnim budgetom, a postavno samo u toliko: da svi ostali poslovi mogli bi biti predmetom uzje drzavo pravne sveze izmedju obih kraljevina.« Evo ja sam s ovim citatima gotov i budite uvjereni, da ja drzim, kad budete dobili u magjarskom prevodu ovo i kad ceté vidjeti, na kakvom stanovistu stojimo, uvidjet ceté, da stojimo na istom stanovistu, na kojem su stajali i nasi predji. Upravo bi bilo potrebno, da ovo procitate i proucite, pa bi vidjeli, da ste se stavili danas na tako tjesnogrudno stanoviste, da ste se odalecili od slobodoumnib vasih politicara i od vaseg najveceg vodje Kossutba Lajosa, kojega je citirao moj prijatelj dr. Pero •Magdic, koji je izriéno rekao, da sve dräíavne atribute, a ne samo one, koji su u nagodi ustanovljeni, nego sve drzavne atribute ősim vojske i pomorstva, da bi morala imati svaka kraljevina za sebe. Dakle vidite, kad je ovako uman politicar, kakav je on bio, mogao se staviti na tako liberalno stanoviste, pitam ja, visoki sabore, zasto je vecina ovoga sabora tako tjesnogrudna i zasto je ona u § 4 prihvatila ustanovu, koja nemoze donieti koristi niti Ugarskoj, niti Hrvatskoj. (Zaj.) Elnök : Csendet kérek! Brlic Vaíroslav: Ona vecina, koja se smatra nasljednicom misli i ideja onog velikog muza i koja zeli, da njegove ideje provede, dolazi sada u takovu poziciju, da postane nasljednicom ne onoga velikog muza i mislioca, nege liberalca Kalmana Tisza. Ja drzim, da ovo nije ni dobro ni politicki, jer pitanja, hoce li se ta strana ove visoke kuce staviti na stanoviste sile, bocé li ona traziti i htjeti silóm nesto provadjati, sto je protu zakonito. Ja drzim, da je to najopasnije, i da bi to dovelo do jedne politicke situacije, koja je podpuno neustavna. Sila bi dovela dotle, cla bi se u Hrvatskoj moralo zakonito stanje ukinuti, sila bi dovela dotle, da bi se danasnje prilike i odnosaji morali postaviti na protu zakoniti temelj i to j>o onima, koji se boré za slobodu i koji zagovoraju zakón. Oni, koji traze ustavne garancíje, oni, koji traze slobodu, oni bi morali postivati zakón i kod nas nebi smjeli staviti se na stanoviste sile, jer ce se ogriesiti o princip slobode, o princip zakonitosti, a sto je najglavnije ogriesit ce se o princip ustavnosti. Magjarski se narod okrvario braneci ustavnost broz vjekove, a mi koji smo temeljito shvacali taj nas odnosaj, mi smo ib uvjek u njibovoj borbi podupirali. Zar to ne pokazuje historija, zar to ne pokazuje jmrnjer Zrinjskih i Frangopana i Rakozcia, koji su rukom o ruku branili slobodu i ustav, koji su dapace morali ártvovati svoju glavu i zivot svoj braneci ustav, taj paladij slobode Ugarske i Hrvatske. (Nagy taps a jobbközépen.) Ja pitam, kako to, da se nijedan od magjarskih politicara, od nasih drugova, nije nasao ovdje i ustao, da sa gledizta jDravednosti, da sa gledista politike, koja bi bila koristna Ugarskoj i Hrvatskoj, podigne svoj glas i kaze, cla se ovim putem neide za onim, za cim Ugarska tezi, a to je, da bude primus interfares naime, da bude nesamo vodjom nasim nego i vodjom onih drugib za slobodu svoju i slobodu nasu. Ja pitam, zasto se nijedan zastupnik bas od slobodoumne stranke, od stranke nezavisne ne ustane i ne kaze, da ova osnova ne donosi ljubavi ni mira, cla ona nije utemeljena na zakonu, cla ona ne donosi nikakve koristi, da ona ne donosi ljubavi Hrvata, nego naprotiv donosi rnrznju Hrvata radi tóga, sto se ciné protuzakonitosti. Zasto ne ustane nijedan i ne