Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-174

Úí. országos ülés 19Ó7 június iS-án, csütörtökön. 233 nikada. (Mozgás és zaj.). Danas se ovakvim nacinom ne moze nikako doci do onoga sto smo si postavili zajednickom zadacom, naime da privucemo k sebi i bracu Dalmatincc i da oni objerucke zatraze svoj jjrelaz ovamo. Budite uvjereni, da Dalmatinci nece tako lakó htjeti, da u ovakovim prilikania dodju izpod vlasti Austrijske ovamo u svezu s Ugarskom, osobito kad imadu danas sjajna obecanja dapace i mílijune od Austrije, koja ih hoée time za sebe predobiti. A sto ste ucinili vi, da njib predobijete za tu idejű. Nista drugo nego ste isii na ruke Austriji i dosli s óvom zakonskom osnovom o zeljeznickog pragmatici. (Tahó je!) Visoki sabore! Nismo mi ni htjeli niti nam je bilo iz daleka na pameti da provuciramo ovdje ovu debatu, i da se postavimo na ovo stanoviste, na kojem danas stojimo. Ova je borba kako su moji predgovornici jasno naglasili nama nametnuta óvom zakonskom osnovom, koja upravo najosjetljivije vriedja nas narodni ponos u pitanju jezicnom. Visoki sabore, mi se sada nalazimo u istoj poziciji prema vama, u kojoj smo se zajedno svama nalazili u pitanju jezika kod zajednicke vojske. Mi dapace danas moramo braniti zakón, docim smo u ónom slucaju zajedno svama trazili, da se zakón promjeni i nesta novoga stvori, naime da se uvede u Ugarskoj magjarski zapovjedni jezik kocl zajednicke vojske, a u Hrvatskoj hrvatski. Mi se dakle danas nalazimo u polozaju obrane prava svoga jezika, a ta nam je obrana nametnuta óvom zakonskom osnovom o zeljeznickoj pragmatici, koja sjedne strane u jezicnom pitanju okrecenam svoju glavu i mrtvo lice, a s druge opet strane pokazuje svoje reakcionalno lice. Visoki sabore, tko procita ovu zakonsku osnovu, mora uvidjeti, da je podpuno reakcionalna. 0 tom na dűlje razpravljati, bilo bi suvisno, posto je to moj dicni predgovornik Dr. Surmin onako lijepo izveo. Mi stojimo takodjer na strani onih, koji se su óvom zakonskom osnovom u svojim pravima kao drzavljani i kao ljudi vrlo okrnjeni. Ova zakonska osnova ne samo da stvara neku posebnu kastu nego takodjer hoce, da njib izkljuci od obcega druztva i na neko posebno, rekao bi,. exteritoriabno stanje stavi, kao da oni nisu slobodni drzavljani. Njib evo ne samo ja, nego i moji prijatelji predgovornici uzese u obranu j>roti ovako reakcionarnoj zakonskoj osnovi. Ova zakonska osnova s te strane nepodnosi kritike i ja se cudim, moram se zaista cuditi, da je slobodoumna stranka, koja je danas u vecini ove visoke kuce za ovu zakonsku osnovu zauzeta i da ju ona íeli uciniti zakonom. Argumentacija, koja se navadja za ovu zakonsku osnovu naime, da su zeljeznice privatno poduzece drzave i da § 4. zeljeznicke pragmaKÉPVH. NAPLÓ 1906—1911. X. KÖTET. tiké imade svoje mjesto u ovoj zakonskoj osnovi, ova argumentacija apsolutno nemoze stajati niti stoji, kako je moj prijatelj i predgovornik Dr. Pero Magdic ovdje obsirno razlozio. ISTemoze se ni izdaleka dopustiti, da bi ovako vazna drzavna institucija kao zeljeznice mogla biti privatno poduzece drzave. No ősim tóga znamo, da su ove drzavne zeljeznice udosta velikom dielu svomu sagradjene takodjer iz krajiske investicionalne zaklade i iz drugih privatnili sredstava. I tu opet prema § 8 nagode koji véli, da mi imademo drzavnu Dalmatinsku. Hrvatsku, Slavonsku nepokretnu imovinu u zemljama i sumama, iz kője imovine su doprineseni milijuni za ove zeljeznice, tu imademo ojiet dokaz, da ove zeljeznice nisu izkljucivo ugarske nego da su one zajednicke. One moraju biti institucija drzavne zajednice, o kojoj govori § 1 i 2 nagode, a takva institucija moze na teritoriju Hrvatskom imati samo sluzbeni jezik hrvatski. Nu dopustimo, da su zeljeznice j>roti jasnon slogu zakona privatno poduzece zakona i da moraju imati magjarski jezik radi jedinstvene uprave, pitam ja, odakle dolazi onda drzava, da od privatmog po duzeca trazi, da ureduje magjarski, kako se to svojevremeno trazilood poveIjene juzne zeljeznice, koja tece od Hanna do Siska, i kako se to sada trazi od privatne ili akcionarne samoborske i Guttmanove zeljeznice. Ja drzim, da ove zeljeznice nisu duzne rabiti magjarskog jezika a ipák ga rabé. Po ovoj precllozenoj zakonskoj osnovi trazi. da sva ova privatna poduzeca moraju na svojim zeljeznicama takodjer namjestiti cinovnike, koji su izkljucivo magjarskom jeziku vjesti dapace i za same tramvaye htjelo se to uciniti. Pribičevič Svetozar: To je koncesija, koju smo dobili sa ugarske strane zaslugom ministra Josipovica, da su nam tramvayi ostali. (Derültség a jobbközépen.) Na hrvatskom teritoriju nemoze nikako biti niti po zakonu, niti po etici, magjarski jezik sluzbenim i ja drzim, kad bi se mi stavili na stanoviste: Clara pacta, boni amici, da bi nasa drzavna zajednica kud i kamo bolje napredovala i brala kud i kamo ljepse plodove nase politike. Ja cu sjjomenuti ovdje, da kroz 38 do 39 god., kako nagoda obstoji, nije ni liberalna stranka nikada direktno dosla pred ovu visoku kucu sa osnovom, koja bi jednostrano mienjala ustanove nagode. Nije to ucinila liberalna stranka, jer je smatrala da nije umjestno dirati u temeljni drzavni zakón, u temelje, na kojima pocivá ustrojstvo kako ove monarhije tako Ugarske i Hrvatske. A sto vidimo danas? Danas vidimo, da bas s one strane, s kője smo se mogli najmanje nadati,. dolazi na stol o?e visoke kuce zakonska osnova, koja. jednostrano hoce da promieni 30