Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-173

190 173. országos ülés 1907 június 12-én, szerdán. svjedoci razlaganje njegove interpelacije, kad je govorio o nepravdama, sto ili tobozé nanasa danasnja hrvatska vlada magjarslrim drzavljanima u Hrvatskoj nastanjenim, narocito njihóvoj djeci, da im onemoguci polazenje magjarske skole, odnosno onemoguci naobrazbu u njihovom materinskom jeziku. Na ono, sto je kazao g. Nagy odvracam, da smo mi vec vicni, da ovakove sovinistiéke izjave slusamo, gdje se od rnuhe nacini slona sto se tice Magjára, ali ako se Hrvatima dogodi kakova nepravda, ako se vriedja temeljni drzavni zakón, onda je to tek mali neznatni misic. Nu zaboravili sa g. Barta i g. Nagy spomenuti i tako zvane toboznje konfesionalne skole u Medjumurju, gdje sam euo i u ovoj visokoj kuci reci, da u Medju-murju imade preko 30 krvatskih národnostnih skola. gdje se odgajaju medjumurska djeca u materinjem jeziku hrvatskom, a ipák je zalostna istina, da se u svim tini skolama ősim vjeronauka i biblije nepredaje ni jedan predmet u materinskom hrvatskom jeziku, i da néma u njikarin skolama niti jedne naukorne knjige brvatskim jezikom pisane, prém ima do 80.000 Hrvata u Medjumurju. Na to su gospodin Nagy i Barta zaboravili, a zaboravili sui na zakonito i opravdano te upravo do skrajnih granica susretljivo uredovanje hrvatske vlade vis á vis madzarskih skola u Hrvatskoj. I ja se slazem s izjavom prevrijednog druga gospodina grofa Teodóra Batyanyia, koji je rekao, da ne treba otvarati starih rana izmedju Hrvatske i Ugarske, vec da treba náci jedan put, na kom bi se nasli rukm o ruku slozni u redu za boljak nase zajednice i interesa njezinih. Taj put, gospodo moja, je pred nama. Taj put nije tezak, nije posut trnjem i kirpinjem nego rekbi evijeéem i taj put, na kom se mozemo náci svaki momenat zajedno, zove se temeljni drzavni zakón odnosno brvatsko ugarska nagoda od 1868. Svaki drugi j>ut je za sada protuzakonit, svaki drugi put je nemoguc, svaki drugi put vodi izmedju nas do sve vecíeg jaza. Put na kom cemo se vazda slozni náci, zove se postivanje i toeno sdusno do svih moguéih granica temeljnim drzavnim zakonom zajamCenih nam prava i slobostina. Ne treba zaboraviti, da, cini smo mi Hrvati bolje ojacäni i ugledniji, da je time i vasa moc veca, da je time í vas ugled veci. Cim vi pokazete, da postujete temeljne drzavne zakono tim vas prestiz bezuvjetno raste i u nasoj kraljevini i daleko izvan granica njezinih. (Helyeslés a jobbTcösépen.) Cim pako pokazete, da nepostujete temeljnib drzavnib zakona, da ne respektirate zakonskih ustanova, tim odmab gubite pravo zalitjevati i od vasib sinova i od stranoga svijeta, da postuje vasé zakonom zajamcena prava. Badava vam je, da dobijete ustavne garanci je kője sada trazite, kad na ovaj nácin sami tomu ustavu grob kopate! (Élénk helyeslés és taps a jobbközépen.)': Supilo Frano: Tako je, to oni ne ce da uvide! Magdic Pero: Mi Hrvati pratimo s velikim simpatijama borbu madzarskog naroda nazad ! 2—3 godine. Mi smo Hrvati s veseljem pozdra' vili kad ste srusili liberalnu, vladu Tiszinu i njegovih trabanata Hedervary-aiFehérvarv-a,mi smo narocito pozdravili s veseljem muzeve, vasega povjerenja, kad su dosli na vladu — narocito muzeve, potekavse iz neovisne stranke. Gospodo, kad je danasnji ministar trgovine gosjjodin Franjo Kossuth zasjeo na vladu, onda ga je, kako znate, klub hrvatskih zastupnika na dalmatinskom saboru pozdravio s jednim zanosnim brzojavom. Dne 11. travnja posle godine odvratio je gospodin nűnistar Kossuth predsjednistvu tóga kluba isto tako zanosnim odzdravom, u kojem véli, da nosi vladu bratske osjecaje, a sloboda i stovanje zakona u Ugarskoj, da ce imati posljedicu slobodu i postovanje zakona u Hrvatskoj. Lijepe rijeci,. gospodo moja, no da li ih je gospodin ministar, iznasajuc ovu i ovakovu zakonsku osnovu i cinom dokazao, nevjerujem. jer jirotivno tomu dokazuje izjava njegova, dana u óvom saboru, koja se nikako ne moze dovesti u sklad s pozitivnim zakonskim ustanovama drzavo-pravne nagode. Politika, kojom stevi u najnovije vrijeme, iznasajuc ovakovu zakonsku osnovu posli, nevalja. Ta politika nece vam donesti nikakovih valjanih plodova. a ono malo simjmtija, sto smo ih mi Hrvati i Srbi teskom borboni u Hrvatskoj za vas stekli. ona ideja rijecke rezolucije, kojoj smo mi, staviv na kocku i nas prestis i popularitet pred narodom i nasu vlastitu eksistenciju, tako krvavom mukom uskrisili, tili simpatija velim, ce preko nőci nestati

v (Elénk helyeslés és taps a jobbközépen.) Sto ce onda biti gospodo moja, to mi ne znamo, jer buducnosti predvidjeti ne mozemo. Jedno tek stoji, sto bi se moglo dogoditi, a sto od nas za sada nitko ne zeli, da bi se tjeranjem ovakove politike, vrijedjanjem temeljnih drzavnih ^zakona na ovokov nácin moglo dotjerati do tóga. da cemo mi biti zadnji hrvatski delegati, koji smo u ovu sabornicu usli.. Ovu politiku u ostalom podrzaju samo oni, koji tvrde, da kraljevina Hrvatska nije nista drugo nego jedna podlozna zemlja kraljevine Ugarske. Zaboravlja se kraj tóga na historicku cinjenicu, da je godine 1102 kraljevina Hrvatska sklopila pakt se ugarskim kraljem Kolomanom kao samostalna i slobodna kraljevina. Po toni ugovoru, gospodo moja, imao se je ugarski kralj za hrvatskog kralje kruniti na teritoriju kraljevine Hrvatske; imao seje narocito krunidbenom prisegom zakleti, da ce stovati ustav i slobodu ovih kraljevina kaosto i slobodu hrvatskog naroda i crkve; u nasu .zenilju - nije se smio bez dozvole nase