Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-173

173. országos ülés 1907 június 12-én, szerdán. 189 obraca se specialno na nas Hrvate. Podsjeéa nas na svoje prijateljske odnosaje i kaze, neka ne trazimo prosirenja svojik prava od zajednicka vlade, i to takoYih prosirenja, kojik nijedna magjarska odnosno nijedna zajednicka vlada ne moze dozvoliti. Ja moram gospodosovoga mjesta uztvrdití, da nas nijedan zaktjcv nije dosada isao za nikakvim prosirenjem. Xasi sadanji zaktjevi stilizirani su u nasej deklaraciji, koju smo dali, kad smo stupiü u OYU visoku sabornicu, a gospodo moja to, sto mi dan s zaktjevamo, to vi ne mozete zvati prosirenjem. To je vama sugerirano samo od onik ljudi, kojima je stalo do konflikta izmedju Magjára i Hrvata, od onik ljudi, koji stoje vrlo blizu g. ministru i nemogu trpjeti, da i mi Hrvati budemo dionici slobode i pravice, kojoj vi Magjari u ovoj sabornici toli ccsto kadite tamnjan i pjevate Zanosne hvalospjeve. Mi gospodo ne trazimo nista vise, ni-ti nista manje, nego sto nas pripada ]» zakonu. Gospodine predsjednice, ja bi molio mali odmor od deset casaka. (Felkiáltások: Szünetet leér !) Elnök: Az ülést tiz perezre felfüggesztem. (Szünet után.) Elnök: Az ülést újból megnyitom. Folytatjuk a tanácskozást. Kérem, méltóztassék folytatni. Magdic Pero: Visoki sabore! U ime casti i ugleda moje kraljevine, u ime casti i ugleda kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije moram najodlucnije odbiti tvrdnju g. zastupnika Barte, da zak. cl. I. odnosno XXX. od 1868. nesadrzava izmedju kraljevine Hrvatske i kraljevine Ugarske nikakvo nagode, nego jednostavni regulativ, kojim se uredjuju neka pitanja drzavno pravne i financijalne naravi. Da je gospodin Barta samo malo zavirio u kraljevski reskript od 8. studena 1868., bio bi u njem kao uvod k paktu izmedju kraljevine Hrvatske i kraljevine Ugarske nasao ocinskim sliedeée rieci kraljeve (olvassa): »Iskrenim veseljem i ocinskim zadovoljstvom saznajem, da su sabor kraljevine Ugarske, te sabor kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije . . . medju sobno utanacili nagodu« a opet kasnije u istom kraljevskom reskriptu nasao bi rieci »Drzavo pravna nagoda« itd. Gospodo moja, kraljevska se mora postivati, kraljevska se neporice, pa i vi gospodo morate taj kraljevski reskript postivati, morate za njega znati a kad ovdje tvrdite, da ovo nije nagoda, to znaci uvrijedu nasoj kraljevini. Gospodin zastupnik Barta poziva se na neki zakonski cl. L : od 1879, prema kojemu zak. clanku postoji samo jedna jedinstvena drzava te samo jedno i to magjarsko drzavljanstvo a o zajednici da néma ni govora. Gospodo! Moram upozoriti ovaj visoki sabor, da zak. cl. 50 od 1879. za Hrvatsku néma nikakve zakonske moci. Ustanove tóga zakona, u koliko nisu u suglasjus temeljnim drzavnim zakonom, za nas ne postoje, mi ih nepriznajemo niti cemo ih ikada priznati. Ovim se bozakonskim cl. bezuvjetno dira u temeljni drzavni zakón od 1868. to jest preinaeuje se § 1., koji ne govori o jedinstvu nego o drzavnoj zajednici, docim § 70. nagode narocito ustanovljuje, da se nagoda izmedju kraljevine Ugarske i kraljevine Hrvatske samo onim istim putem moze preinacivati i dokidati, kako je i nastala, to jest sudjelovanjem obih ravno-pravnib faktora i to: kraljevine Ugarske na magjarskom saboru. Jednostrano stvoreni zakón po ovome saboru, a kraljevine Hrvatske na krvatskom saboru. ne moze ni u cem mnjenjati niti nadopunjivati pojedine zakonske ustanove, jwedvidjene u temeljnom drzavnom zakonu od god. 1868. Isto tako moram s najvecim negodovanjem odbiti njegovu tvrdnju, da se ovdje radi o nekakvim koncesijama, kője kraljevina Hrvatska trazi od kraljevine Ugarske. Mi koncesija neprimamo ni netrebamo, a ono sto mi ovdje trazimo, i na sto vas upozorujemo, osnovano je na zakonu, na drzavnom temeljnom zakonu i onaj, koji svoje pravo osniva na sankcioniranom po njevoin velicanstvu zakonu, taj netrazi koncesija, ne trazi milosti, taj trazi samo svoje pravo, taj trazi samo vrsenje zakona (Tako je! Nagy taps a jobbközépen.) Ako se s vasé strane vrievja temeljni drzavni zakón, ako se s vasé strane ne jroziva vec na zakón, nego na protuzakonitu praksu, onda vi sami jDomazete rusiti temelje drzavne. (Tako je!) Magjarska politicarima gospodo moja vlada vec dugó vremena jedna neosnovana misao, da Magjarska uzdrzava Hrvatsku. Ova tvrdnja jest gospodo moja vise nego smjesna, i nemoze se dovesti u sklad sa zdravim razumom svakoga covjeka, jer se neda zamisliti, da bi kraljevina Ugarska htjela imati za saveznicu jednu kraljevinu, koja je pasivna; jer se neda pomosliti da bi jedna drzava htjela i mogla iz svoga za drugu drzavu placati, od kője néma nikakve koristi, i od kője néma nikakvog interesa. Gospodo, da bi tomu bilo tako, bilo bi najpametnije, da razriesimo nas medjusobni odnosaj, pa da idemo svaki k sebi. Prema nazoru onik politicara vasih, koji jos uviek tvrde, da Ugarska nas uzdrzava dogodilo bi se, da bi vi one toboznje milijune, kője za nas Hrvate tobozé svaké godine nadoplacujete, mogli upotriebiti za pokrice svojik vlastitik potreba, za sto bi vam magjarski narod bio zahvalan, a mi bi vam bilo isto tako zahvalni, Sto ste nas riesili ovakove zajednice, koja uz ovakvu politiku, kako se daiias vodi, ne moze biti podnosljiva niti za ikoga Koristna. Izvodi g. zastupnika Barte, nisu nista drugo nego izliev njegovog sovinizma, sto najbolje