Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-173
186 271 országos ülés Í907 nika ili inog kakvog trgóvackog ili öbrtnickög namjestenika takodjer einovnike i zeljeznica. (Zaj. Elnök (csenget): Csendet kérek! Magdic Pero : Kad bi drzava htjela svrstati svoje javne urednike u kategoriju savim obicnih punomocnika, moralo bi se to predvidjeti u trgovackom ili obrtnickom zakonu ali tomu néma • ni' traga. Trgovacki zavón stvoren je za trogovce kao takove, za trgovce kao privatne osobe, i ustanove trgóvackog zakona za trgovacke punomodnike proteze se na njib kao na namjestenika privatnika a niposto kao na namjestenika drzavne vlasti, to jest cinovnike, koji kuredovanje ne nosi na sebi nista drugo nego javno pravni karakter. Kako nioze sastavljae ovakove zakonske osnove uzporediti u obce jadnog drzavnog, javnog urednika sa privatnim,' trgovackim punomocnikom •i njih oba zajedno, staviti u jednu te istu kategoriju ? (Zaj.) Elnök (csenget) : Csendet kérek! Magdic Pero: G-ospodo moja sada dolazim na oni vrlo vaznu ustanovu u ovoj zakonskoj osnovi, koja' govori o prisezi. Ta sluzbena prisega, koju imadu zeljeznicki cinovnici i na-: mjestenici polagati,' cini veliku razliku izmedju njih i takozvanih privatnih cinovnika ili ako hocete izmedju njih i trgovackih punomocnika. Bas ta sluzbena prisega daje tek svakom drzavnom namjestaniku i cinovniku zig javno joravni i tek .ta sluzbena prisega, nakon sto ju je polozio, svrstava ga u red javnih urednika i daje mu karakter javnog urednika, za jamcuje mu kaznenim zakonom posebne pravice a namece i posebne duznosti. Po § 7 pragmatike stalni namjestenici polazu sljedecu sluzbenu prisegu (olvassa): »Ja N. N. zakljinjem se, da cu Njegovom- ces. kr. Apostolskom Velicanstvu, vladajucoj kuci Njegova Velicanstva, ustavu zemalja Ugarske krune vjeran ostati .... javne interese i interese , sluzbe vazda pred ocima drzati itd.« , Gospodo, tko polaze ovakovu prisegu tko poleza jirisegu vjernosti kralju i njegovoj kuci, tko prisize na ustav .... Lázár Pál: Micsoda macskazene ez, miért haragszik ? Supilo Frano : Taj nije trgovacki punomocnik drzave, Nije i ne moiíe biti. Saino se ovdje moze cuti takva teorija. (Közbeszólások jobbfelöl) Elnök (csenget) : Csendet kérek. Ne méltóztassék közbeszólásokkal zavarni a szónokot, mert•ezt a házszabályok nem engedik meg. Magdic Pero: Tko polaze prisegu, da ce javne interese i méterese svoje sluzbe savjestno. promicati, taj, oprostite mi gospodo, ne nosi na^ ,sebi vise karaktéra obicnog trgóvackog punomocnika, nego karakter javnog drzavnog cinov..nika. (Tahó je! Zivio! Nagy taps a jobbköze': ,pen.) Dakle vidite gospodo, do kojega apsurda \ „sam doveo one, koji taj nazor diele. június l2~én, szerdán. Surntin Gjuro : Citava ta zeljeznicka pragmatika je apsurdum. Magdic Pero: Gospodo ja sam vec rekao, da je nedvoumno ovdje priznato, da poste i brzojavi spadaju u takozvane zajednicke javne poslove i da su njihovi cinovnici drzavni javni urednici. A cim to stoji, onda njihovog djelokruga nesmije prekoraciti nijedan privatni cinovnik, jer protiv tóga prekoracenja, zasizanja u njihov sluzbeni djelokrug, morali bi se ograditi ne samo mjerodavni faktori, nego i sami cinovnici poste i brzojava jer nebi mogli - dopustiti, da se jirivatni namjestenici mjesaju u njihovo uredovno poslovanje, docim sam pojam drzave ne moze dopustiti, da se drzavni monopol dieli u tako zvana drzavna javna i drzavna privatna poduzeca. Tóga gospodo moja, nepozna nikoja teorija na svietu. A ipák, gospodo moja, ovi zeljeznicki cinovnici j3rema §, 7. pragmatike prisizu takodjer i na to, da ce propise glede obavljanja brzojavne sluzbe tocno obavljati. Dakle zeljeznicki cinovnik moze ,i mora po zakonu da vrsi sluzbu jednoga brzojavnog cinovnika, da obavlja sve njegove funkcije, da nosi. isto onakovu. odgovornost za sva svoja djelovanja, kosto i brzojavni, dakle drzavni cinovnik, a ipák ne uziva u toj drzavi onih istih prava, sto ih uziva njegov drug kod poste i brzojava, makar da su im duznosti iste. Jednake duznosti, a razlicita prava! Ovo se ne moze s logikom u sklad dovesti. (Helyeslés a jobbközépen.) Ovaj javno — pravni karakter cinovnika i stalnih namjestenika zeljeznickih dokazuje takodjer i ustanova §. 8. predlezece pragmatike, kod véli, da sluzbenu prisegu treba poloziti na ruke jednoga clana vrhovnog nadzornistva za zeljeznice i brodarstvo. I brodarstvo po §. 9. nagode spada u zajednicke drzavne poslove. Cinovnicima brodarstva priznajeta drzavni javni karakter, karakter javnih urednika, nesvrstavate ih u istu kategoriju s trgovackim jjunomocnieinia, a kad ova zakonska osnova u §. 8. daje clanu brodarstva ista prava kao i clanu vrhovnog nadzornistva zeljeznica — dakle svrstava ,ih u jednu te istu kategoriju — onda ne moze u karakterű, javno-pravnom biti izmedju ove dvojice absolutno nikakove razlike. U ostalom meni se sini — neznam pravo, ali iz §. 35. pragmatike zakljucujem — da; je vrhovno nadzornistvo za zeljeznice i brodarstvo inkarnirano u jednom te istom organu. Kad bi sada brodarstvo bilo poduzece s javno-pravnim karakterűm, a zeljeznice s karakterom privatnopravnim, kako moze biti jedna vrhovna glava za ova dva poduzeca. (Élénk helyeslés és taps a jobbközépen.) Koja prema zeljeznici imade druge duznosti, a prema brodarstvu druge, jedenput ji privatni a drugiput javni cinovnik! Surmin Gjuro: To je sofisterija samof > Magdic Pero; Jo§ na jednu okolnost moram
