B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Križevački zemaljski župan (comes terrestris Crisiensis). Uvodna studija pod taj grad. Jednostavno rečeno, vodio je sve pravne poslove koji se tiču Turopolja, od sudstva do izdavanja isprava.14 Otprilike u isto vrijeme, problemom križevačkih iobagiones castri i njihovom poviješću bavio se Juraj Ćuk u radu "Plemeniti Križevčani do postanka županije križevačke". Iako je veći dio rada posvećen kronološkom prikazivanju povijesti rodova i njihovim genealoškim vezama, dok raspravlja o prirodi zajedničkih posjeda križevačkog "plemena", dotiče se i funkcije zemaljskog župana kojeg naziva hrvatskim terminom "zemski župan". Tako navodi da je on bio zadužen za brigu oko zajedničkih (ujedno i baštinskih) zemalja, te je bio prisutan prilikom svih pravnih poslova koji su ih se ticali. Ujedno se i naglašava da je biran slobodnom voljom križevačkih plemića na zajedničkim skupštinama.15 Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića naslov je doktorske radnje Nade Klaić iz 1946. godine. Posebno je poglavlje posvećeno pitanju županata (koje naziva comitatima) u Slavoniji. Tako raspravlja o pitanjima županata Varaždinskog, Moravča, Hrašćine, Kalnika, Rovišća, Garića, Križevaca, Garešnice, Grđevca, Virovitice, Vukovskog, Požege, Podgorskog, Goričkog, Gore, Dubičkog, Sane, Vrbasa, te Dubrave, Čazme, Ivanića i Vugrovca kao biskupskih županata. Postavlja i pitanje porijekla te institucije - ili se radilo o ugarskom modelu, ili o slavenskom prije dolaska Arpadovića na područje Slavonije. Spominje i da je zemaljski župan (kojeg naziva latinskim terminom) bio predstavnik nižih plemića oko utvrde, njihov pravni zastupnik, a katkad i sudac. Zadaća mu je bila uvođenje u posjed, uređivanje granica i vođenje parnica. Objašnjava i da se križevački županat javio vrlo rano, na čelu mu je bio župan, uz kojeg djeluje i zemaljski župan. Napominje i da je teritorij županata Križevci bio veći u 14. negoli u 13. stoljeću.16 Isto tako, četrdesetih godina 20. stoljeća György Bónis u djelu Hűbériség és rendiség a középkori magyar jogban [Feudalni sustav i staleška država u srednjovjekovnom ugarskom zakonu] naveo da je da je feudalizam u najvišem stupnju na razini Ugarskog kraljevstva moguće pronaći na 14 Emilij Laszovvski, Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane, sv. 2, Zagreb 1911., str. 20-28. U novije vrijeme za turopoljske zemaljske župane i njihovu suradnju sa županima ili kapetanima Medvedgrada, odnosno Lukavca, koji su bili njemačkog porijekla u razdoblju od knezova Celjskih do Jurja Brandenburškog te njihovu arhontologiju, usp. Suzana Miljan, Nijemci u Turopolju u kasnom srednjem vijeku, Godišnjak Njemačke zajednice. DG Jahrbuch, sv. 18, Osijek 2011., str. 29-50. 15 Juraj Ćuk, Plemeniti Križevčani do postanka županije križevačke, Vjesnik zemaljskog kr. hrv.-slav.-dalm. arkiva, sv. 18, Zagreb 1916., str. 41-80, posebice str. 65-66, 70. 16 Nada Klaić, Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića, neobjavljena doktorska radnja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1946. 73
