B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) području gdje je živjelo hrvatsko-slavonsko niže plemstvo. U Slavoniji tijekom vladavine Arpadovića rodovi nižeg plemstva bili su organizirani na temelju krvne organizacije. Ugarski su vladari inkorporirali te plemićke rodove u sustav županata, budući da je Slavonija bila smatrana kraljevskim posjedom. Proces je najsnažnije počeo za vrijeme vladavine kralja Bele III. Citirao je gore spomenuto mišljenje Lajosa Thallóczyja i Samua Barabása o poglavarima rodova. U12. stoljeću još se uvijek čuvalo zajedničko rodovsko posjedovanje zemlje, potom je u Slavoniju prodrlo ugarsko plemićko posjedovano pravo te se razbilo jedinstvo rodovskog baštinskog posjeda. Pristaše ugarskih vladara dobivali su darovnice kojima su u njihove ruke kao privatnih posjednika dolazili rodovski posjedi. Sami rodovi više nisu bili izravno podložno kralju ili njegovim službenicima, već su došli pod vlast velikaša. Tada im je došao na čelo comes terrestris ili supanus terrestris, nadzornik zajedničkog posjeda, koji je bio neka vrsta gospodarskog župana. Nadalje se bavi uspostavom sloja slavonskih iobagiones castri, s pravima koja se tiču njihovih posjeda i služba koje su za to dugovali.17 Pedesetih se godina 20. stoljeća, donekle paralelno razmišljanjima Bónisa, u hrvatskoj historiografiji djelom Marka Kostrenčića počelo ponovno raspravljati o porijeklu županija za vremena Arpadovića. Autor smatra da je riječ od modelu kojeg su ugarski kraljevi implementirali oslanjajući se na institucije panonskih Slavena još od vremena sv. Stjepana. Isto tako, navodi da su počele osnove "donacionalno-feudalnog sustava" što su ga prenijeli u "hrvatske zemlje" tijekom 12. stoljeća, a u Slavoniji su organizirane županije "po tipu mađarskom". Ipak, tijekom 13. stoljeća dolazi do korjenitih promjena u županijskoj organizaciji, te su se stare kraljevske županije "razgradile" i županija je dobila novu strukturu vlasti organiziranu na osnovi plemićkih organizacija u kojoj oni koji stanuju na njezinu području stvaraju unutar nje zasebnu jedinicu. Nažalost, njegova razmatranja prestaju s razdobljem 13. stoljeća.18 Razmišljanju o sustavu županata u vrijeme Arpadovića, koje je potom proširila i na anžuvinsko razdoblje, ponovno se vratila Nada Klaić sedamdesetih godina 20. stoljeća u svom djelu Hrvati u razvijenom srednjom vijeku. Autorica smatra da je sustav utvrda oko kojih su županati okupljeni bio početno povezan samo s posjedima u kraljevskim rukama. Sama 17 György Bónis, Hűbériség és rendiség a középkori magyar jogban [Feudalni sustav i staleška država u srednjovjekovnom ugarskom zakonu] (prvo izdanje: Kolozsvár s. a. [1947.]), drugo izdanje: Budapest 2003., str. 245-246. 18 Marko Kostrenčić, Nacrt historije hrvatske države i hrvatskog prava, knj. 1, Zagreb 1956., str. 159-160,176-177, 202-206, 221-223. 74
