Zalai Múzeum 7. (Zalaegerszeg, 1997)

Anta Seculić: Brat Juraj Utišinović graditelj povijesti

Brat Juraj Utisinovic graditelj povijesti 15 sumnjicav kralj nije vjerovao Bratu Jurju, u spletkama i zavisti nije razlucio istinu od potvore sto je sve vodilo к povjerljivom nalogu Ivanu Krst. Castaldu da se Fratra ukloni, „ako se stvari inace ne moze pomoci".

82 Tako je u dvije godine (1550. i 1551.) glava sedamdesetgodisnjaka bila odredjena za zrtvu. Izricito ju je zatrazio sultan svojim fermanom upucenom krajem srpnja 1550. kraljici Izabeli, velikasu i rodjaku joj Petru Petrovicu i stalezima. U njemu optuzuje Brata Jurja za proigrano povjerenje; spreman je mladoga princa uciniti mocnim kraljem (Ivana Sigismunda), ali trazi glavu redovnikovu.

83 U dvadesetak godina svoga drzavnickog djelovanja bio je Brat Juraj u zaristu zbivanja: u sukobima око 1 Literatura о Kamiccu (Kamicak): OG. UTJESINOVIC, Zivotopis kardinala brata Gjorgia Utiesinovica, prozvanoga Martinusius, Rad JAZU, br. 53, Zagreb 1880. -P. BACIC, kamicak (...) Jadran, Split, 1923., 6, 2; 7, 2; 8, 2, 9, 2. - K. STOSTC, Rijeka Krka, Sibenik, 1927. - N. PULIC, Krkom uzvodno, Sibenik, 1966., 177. - N. KLAIC, Izvori za hrvatsku povijest do god. 1526. Zagreb, 1972'. 203. - A. MILIN, Kamicak, Miljevci, Ш. (1979.), 2, 5-8. (A. Milin je pseudonim Andjelka Mijatovica). - S. GUNJACA, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, IV. Zagreb, 1978., 26-7, 193. 2 A. MELTN, Kamicak, 5. ' Usp. (***), Kratki pogled u povijesti Miljevaca. Miljevci, I. (1977.), 1, 10. - usp. Ivan Band Samodol, Nelepici na Miljevcima. Miljevci, П. (1978.), 2, 10-11. - J.A. SOLDO, Miljevacki kraj - djedovina Nelipica, Miljevci, 19-27. 4 Ondje. - A. Milin, nav.dj., 5. 5 Ondje. 0 A. Milin, ondje. N. KLAIC, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb, 1976., 601. - U povelji kralja Ludovika knezu Ivanu potvrdjuje se „da za vjecno drzi i ima kao svoje nasljedno pravo (...) nasljedni castrum.Kamicac, koji je nedavno sagradjen na njegovu nasljednom posjedu ..." 8 A. MILIN, nav.dj., 6. S. GUNJACA, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, IV. Zagreb, 1978., 26-7. 0 UTJESINOVIC-OSTROZINSKI, O. Zivotopis kardinala brata Gjorgja Utiesinovica, prozvanog Martinusius, Rad JAZUbr. 53; Zagreb, 1880., 10. Usp. clanak spomenutog pisca u listu Jadran; Split, hrvatsko-ugarskog prijestolja, u otporu i vojnim pohodima protiv Sulejmanovih prodora i osvajanja, u borbi za sto puniju nezavisnost Sedmogradske i bolji zivot ziteljstva na podrucju kojim je upravljao. Medjutim, u krizanjima raznih interesa, u nemilosrdnim sukobima Brat Juraj uzdigao se do velicine graditelja povijesti svojim iznimnim sposobnostima, ratnom vjestinom i uspjesnom, spretnom ulogom pomiritelja. Znacajna je zato papina izjava na glas о umorstvu Brata Jurja: „Je li moguce (...) da bi redovnik, svecenik. biskup о kome se svagda znalo, da je cestit, pobozan, savjestan: sad najedared zadnjih dvajuh mjeseci svoga 70-godisnjeg zivota zlocincem postao."

84 1923., 6, 2; 7, 2; 8, 2. 12 Ondje (o piscu Petru Bacicu usp. clanak pod istim naslovom u listu Miljevci, I. (1977.), 1, 13. autor je Ante Cipcic). 13 Usp. Haus-, Hof-, Staatsarhiv, Wien; Allq. Aktén, Fasz. 75 - (Kratica StA + broj fascikla + str.). Najcesce se Juraj Utisinovic spominje kao Fráter Georgius, zatim Martinuzzi. T. HERES, Utjesinovic ili Utisinovic ? Miljevci, VI.(1982.) i (10). 19-20. Na str. 19. doslovce: „Suvremenici Jurjevo prezime pisu: MARTINSIUS (Thuanus, Baronius, Jovius Nucerinus), UTISENITRJS (Istvánffy), Utisenius (Antun Vrancic), Utisenich (Arhiv Hrvatske u Zagrebu), Croatia delli UTISENOVICH (talijanski rukopis u beckoj carskoj dvorskoj knjiznici iz god. 1552.-1553), UTESENOVICH (obiteljski spomenici porodice Draskovic). Kasniji povjesnicari pisu ga: UTISENICS (Szalay, 1860), UTYESZENICH (m. Horváth, 1868.), UTYESENICH (I. Magy, 1865.), UTHYSENICSH (Fessier, 1823.), UTISS1NOVICH (Krcelic, 1770.), Georgius MARTINUSTUS alias UTISINOVICH Croata (F. Orosz, 1747), UTISSESfOVICH alias MARTINUSIUS (Benger, 1742), UTISENOVICHIUS (Farlati), UTISENOVISKI (Bechet, 1771.), UTISSENOVICH (Siebmacher, 1730.), MARTINUZZI (J.v. Hammer-Purgstall, 1528.). U svojim pismima Juraj se obicno potpisivao kao Fráter Georgius Eremita (Brat Juraj Pustinjak) ili kao H(eremitarum) Fráter Georgius Episcopus Varadiensis. Pisma koja su drugi pisali Jurju naslovljena su bila samo na „Brata Jurja" Fráter Georgio) uz naznaku crkvenog dostojanstva. Juraj se, koliko je meni poznato, ni na jednom mjestu nije vlastorucno potpisao svojim prezimenom sto je u njegovo doba bio opci obicaj". i4 Usp. Vat. arhiv, Acta vicecancellari, 7. - Eubel, C, Biljeske: