Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 2. kötet (Zalaegerszeg, 1998)
Jospi Vidović (Čakovec): Sveta Jelena, Šenkovec 1990–1996
Josip VIDOVIC poradi isušivanja zidova. Arhitektura na terenu zašticena je pokrivom radi zaštite. (22) Kao i ranije, načinjena je potrebna foto i geodetska dokumentacija. ŠENKOVEC 1992 Arheološka istraživanja 1992 obavio je muzej tijekom mjeseca lipnja i srpnja, sa utvrdenim planom, te dogovorenim posebnim uvjetima zbog visoke rangiranosti spomeničkog kompleksa. Opseg i uža lokacija istraživanja uskladeni su sa dinamikom radova na sanaciji kapelice (sanaciji vlage), statici, te na restauratorskim radovima u unutrašnjosti svetišta. Cilj istraživanja je sjeverna strana uz postojece svetište. Istraživanja obavljamo postupnim skidanjem slojeva do kraja temelja postojece arhitekture, kako bi se mogle uočiti eventualne promjene nastale tijekom stolječa. Upravo ova istraživanja polako luče dvije faze graditeljstva na ovome objektu. Barokizirani objekt nakon katastrofalnog požara 1695. god. djelomice koristi temelje ranije gotičke faze ovog objekta, kao i gradevni materijal u sekundarnoj upotrebi. Temelji postojece arhitekture daju slijedeču sliku nakon istraživanja. Pet redova cigle dubine 0,34 m, slijedi istaka jednog reda cigle 0,07 m. koja ujedno označava nivo hodne površine, kao i prag dvojih ulaznih vratiju koja su sada zazidana, a nekada su vodila iz samostanskog krila u samo svetište. (23) Slijedi sloj temelja graden od obradena kamena dubine 0,37 m. (24) Na ovome dijelu temelja sačuvana je i stara žbuka. (25) Najdonji dio temelja seže do dubine 0,81 m. takoder od obradena kamena, a od gornjeg kamenog temelja odvojen je laganom istakom. (26) Ukupna dubina temelja iznosi 1,59 m. Arhitektonski elementi temelja dva kontrafora razlikuju se u strukturi, te vjerujemo da su sagradeni nakon rušenja samostanskog krila, a u nekoliko mahova pojačavani su u temeljnom dijelu. U nekoliko mahova na zapadnom dijelu sonde nailazimo na kosti pokojnika koje su ovamo prenesene naknadno. (27) Vrlo plitki temelji od dva do tri reda cigle, te manjih dimenzija u ovoj fazi istraživanja ne daju spoznaju funkcionalnosti u prošlosti. Temeljni zid debljine jedan metar od obradena kamena vrlo čvrste konstrukcije koji teče od zapadnog kontrafora prema sjeveru u početka smatramo temeljima samostanskog krila. No ovaj zid prekida se nakon četiri metra, a sa njegove istočne strane prislonjen je kvadratični obzidani depo gotičke grade. Depo je sadržavao 32 komada gotičkih elemenata, rebara, doprozornika, dovratnika, gotičku petu, elemente trifore ili bifore i ostali gotički materijal na kojemu se veoma dobro očituju tragovi nekoliko premaza bojom. (28) U neposrednoj bližini gotičkog depoa nailazimo takoder na dva veoma plitka temelja od cigle. Zid, odnosno temelje, samostanskog krila sa istočne strane nažalost možemo pratiti samo u temeljnoj žbuci, dok je ostali gradevni materijal nestao. (29) Proširujuči sondu prema istoku od istočnog kontrafora pratimo jedan temeljni zid sazidan od dosta gotičkih spolija, čiji temelji sve su dublji prema istočnoj strani. Ovaj zid nažalost možemo pratiti svega dva metra do granice posjeda u vlasništvu Muzeja. (30) Sa sjeverne strane 4,5 m. pojavljuje se temeljni zid širine 1 metar od obradena kamena, pravilne orijentacije istok-zapad, kojeg takoder pratimo do našeg vlasništva. Izmedu ova dva temeljna zida nailazimo na dva kostuma ukopa, orijentacije istok-zapad. Jedan od ukopa imao je jednostavnu željeznu pojasnu kopču. Na samome rubu sonde nazire se drugi red ukopa. Na ovome prostoru u najdonjem horizontu gotovo kod same zdravice pronadeno je nekoliko fragmenata prethistorijske keramike, kao i veoma dobro uščuvan kremeni nožič. (31) 64
