Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 2. kötet (Zalaegerszeg, 1998)
Jospi Vidović (Čakovec): Sveta Jelena, Šenkovec 1990–1996
Sveta Jelena, Senkovec 1990-1996 ŠENKOVEC 1993 Kao i ranijih godina, tako i ove godine obavljeni su konzultativni razgovori sa nadležnim republičkim tijelima i zadani prioritetni zadaci o arheološkim istraživanjima. (32) Arheološka istraživanja obavit če se tijekom mjeseca lipnja i srpnja, a uža lokacija odredena je na položaju zapadno od postoječeg svetišta. (33) Istraživanja obavljamo postupnim skidanjem slojeva kao i ranijih godina, a dubina sonde ovisna je o financijskim sredstvima datim za tu namjenu. (34) Sondu otvaramo uz južni kontrafor, gdje se spajaju temelji nekadanje lade crkve, te sjeverni krak šesterokutnog mauzoleja, sa ulaznim vratima iz lade crkve. (35) Proširujuči sondu na sjevernu stranu svetišta zasad ne nailazimo na nekakvu temeljnu arhitekturu, več na dosta devastirane ostatke plitkih stupova koji su nažalost stradali i tokom istraživanja 1924. god. Najme prema terenskom dnevniku E. Laszowskog u stupu blizu svetišta pronaden je ugraden u stup veči dio nadgrobne ploče Nikole Zrinskog od crvenog veroneškog mramora. (36) Nekoliko metara na zapad od postoječeg svetišta sačuvan je dio podnog taraca u ladi crkve. (37) Ovaj nalaz veoma je značajan zbog višinske kote u mogučoj revitaliziranoj ladi crkve. (38) Prateči južni temelj lade crkve prema zapadu nailazimo na dio opločenja gotičkog pobočnog oltára. Opločenje je izvedeno u maniri riblje kosti, tj. cigla je postavljena sjekomice, omedena sa dva pregradna zida lagano ucijepljena u temeljni zid crkvene lade. (39) Sjeverno od gotičkog opločenja nailazimo na temeljni cigleni zid dužine dva metra koji je vjerojatno nosio stupove koji su odvajali pobočni oltar. Južni temeljni zid od odradena kamena širine jedan metar, zidan živim vapnom pratimo prema zapadu do dužine 12,5 m gdje nailazimo na ulazni zid u ladu crkve. Ovaj pod pravim kutem skreče prema sjeveru, te se prekida nakon 4,5 metara. Nažalost, ostatak zapadnog ulaznog temelja, kao i sjevernog zida crkvene lade nalazimo samo u tragovima temeljne žbuke. Sa južne strane temeljnog zida prislonjena su tri kontrafora. Prvi kontrafor neposredno uz mauzolej ima polukružni oblik, dok su ostala dva kontrafora kvadratična oblika dimenzija 1 x 1,5 m. sačinjeni od obradena kamena kao i temeljni zid lade, te su lagano odvojeni od temeljnog zida. Ovi kontrafori vidljivi su na prikazu pavlinskog samostana J. Bedekoviča „Natalie solium" iz 1752. god. E. Laszowski nije ih donio na svojoj nacrtnoj dokumentaciji istraživanja 1924. god. (40) Proširenje i barokizacija objekta nakon požara vidljivi su i u temelj noj arhitekturi. Proširenje crkvene lade iznosi svega 4 metra, iako nedostaje nastavak južnog zida. (41) Njegov kraj fiksira nam četvrti kontrafor kako je vidljivo i iz Bedekovičeva prikaza, a dimenzijama u potpunosti odgovara ostalim kontraforima. I ovaj zid vidljiv je u temeljnoj žbuci, a na njegovoj trasi pronaden je veliki mlinski kamen. (42) Nakon četiri metra nailazimo na zapadni zid sa tragovima ulaznih vratiju u ladu crkve. Unutar sonde ostavljamo veliki profil u kojem možemo pratiti slojnice od hodne površine do sterilne zemlje in situ. Na dubini oko jednog metra uočeni su tragovi požara dubine 5 do 10 centimetara, ostali od velikog požara iz 1695 god. (43) U cijelome prostoru crkvene lade na ovoj dubini nailazimo na sporadične nalaze kostiju koje nisu u prvobitnome položaju. (44) Dobro uščuvan kostur mlade ženske osobe, bez donjih ekstremiteta, zbog priloga u grobu možemo pripisati utjecajnim porodicama tog vremena. Prema opisu terenskog dnevnika ovaj naš istraženi grob nalazi se u neposrednoj bližini ženskog groba, kojeg je Laszowski istražio 1924. god. i pod upitnikom ga pripisao Katarini Zrinskoj. (45) Grob nije imao obzidanu grobnicu, več j edno stavni kvadratični tarac i spod glave. Značaj nij eg dostojanstvenika obilježavaju grobni priloži: pokrivala za glavu od sitnih staklenih perli, fina staklena ogrlica oko 65
