Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 1. kötet (Zalaegerszeg, 1996)

Marina Šimek (Varaždin): As Regards the Finding of the Mould of St. Peter of Ludbreg on Metalurgical Activity in the South-Western Part of Croatia at the Beginning of Early Iron Age

Ljudi uz Muru Marina ŠIMEK SKUPNI NALAZ KALUPA IZ SV. PETRA LUDBREŠKOGO METALURŠKOJ DJELATNOSTI U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ POČETKOM STARIJEG ŽELJEZNOG DOBA Geografske karakteristike mikro regije Selo Sv. Petar Ludbreški smješteno je u Gornjoj Podravini, 40-tak km istočno od Varaždina. Široke aluvijalne ravnice pružaju se prema sjeveru uz rječice Plitvicu i Bednju, sve do Drave. Prosječna apsolutna višina ove naplavne nižine je oko 150 m. Teren je u prošlosti cesto bio izložen poplavama, a močvarna su područja več u prapovijesti predstavljala svojevrsnu zaštitu naseljima koja su se nalazila na malo povišenim lesnim gredama. Selo se proteze samim rubnim područjem ravnice i njenim prijelazom prema pleistocenoj terasi na jugu (KURTEK, 1984, 9). Centralni dio sela, onaj najstariji, s dominantnom crkvom Sv. Petra situiran je upravo na blagom uzvišenju. Dalje prema jugu prijelaz je prema 3. reljefnoj zoni - brežuljkasto-brdovitom području Kalničkog gorja (SI. 1). Kao što su srednjevjekovna i suvremena naselja nastajala na malo povišenim položajima, tako su i tragovi onih znatno starijih, prapovijesnih konstatirani na sličnim pozicijama. Iako su aluvijalne grede uzdignute od okolnog terena za samo 1-3 m, one su, okružene močvarnim terenom, ipak pružale dovoljnu sigurnost. I bogata hidrografska mreža svakako se kao dodatni povoljni faktor reflektirala na naseljenost ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Današnja glavna longitudinalna saobračajnica, koja se gotovo paralelno s Dravom proteze u smjeru zapad-istok, prati staru prirodnu komunikaciju južnim rubnim dijelom dravske nižine. Ovaj prometni pravac koristen je tokom prvih stolječa poslije Krista (prometnica Poetovio - Iovia - Mursa) ali sa živahnim prometnim vezama svakako treba računati i u prapovijesti. Osim ove glavne prometnice značajni su i sporedni antički saobračajni pravci koji su se odvajali prema jugu odnosno jugozapadu te prema sjeveru, prelazeci Bednju. Arheološka nalazišta ovog dijela Podravine iz vremena kulture polja sa žarama ali prije svega iz starijeg željeznog doba ukazuju na relativno gustu naseljenost. Prapovijestna naselja u Martijancu, Sigecu, Sv. Petru Ludbreškom nastala su upravo u kontaktnoj zoni vodoplavne ravnice i pleistocene terase. Arheološka topografija Sv. Petra U neposrednoj okolici Sv. Petra registrirano je više arheoloških lokaliteta od kojih su samo 2 istraživana. Več i sami toponimi, kao što su SELIŠČE, GRADINA, KOLIBE, GRADIŠČE, ukazuju na stari naseobinski sloj na ovim lokacijama (ŠIMEK, 1979, 106). Na sjevernom perifernom dijelu današnjeg sela, uz glavnu prometnicu, nalazi se danas gotovo 49