Kováts Valéria: A szigetvári Zrínyi Miklósd Múzeum kiállításai. (A Janus Pannonius Múzeum Füzetei 10. Pécs, 1966)

vu u državi. Jasnu sliku o nekadašnjoj orpemi i zalihama tvrdi ave pruža nam jedan sačuvani inventar iz god. 1553. Kao ostrvo usred porobljene okoline, Siget je često ometao turski saobraćaj prema Budimu i dovodio u opasnost bezbednost osječkog mosta, najvažnijeg prelaza preko Drave. Turci su u nekoliko mahova pokušali da osvoje tvrdjavu. Nakon neuspjelog napada iz god. 1555, oni su sljedeće, 1556 god. nekoliko nedelja opsedali tvr djavu. Branioci su medjutim na čelu sa Horvdth (Stančić) Markom, kapetanom i jednim od najboljih vojnika svoga doba, odbili napad. Dokumenti, koji se odnose na ovu opsadu, izloženi su u zidnoj vitrini. Na zidu je prikazan popis stanovnika Sigeta iz god. 1556, koji sadrži samo madžarska imena. U historiji Sigeta godina 1558 je veoma značajna, jer je te godine otpočela toliko odugovlačena obnova tvrd jave. Prema planovima talijanskih fortifikacionih inženjera tvrdjava je modernizirana u roku od dve godine, neprekidnim radom 300 kmetova vještih u gradjevinskim radovima. Ona je ipak i dalje ostala gradina. III. sala. Sultan Sulejman je god. 1566 otpočeo svoj sedmi a ujedno i poslednji pohod na Madžarsku. Glavninu turske vojske od 100 000 ratnika, koja je krenula u opsadu Sigeta, vodio je sam Sultan. Zapovjednik tvrdjave bio je u to vreme NiJcola Zrinjski, bivši ban Hrvatske, glavni kapetan Transdanuvije, neustrašivi protivnik Turaka. Odred branilaca se sastojala od svega 2500 madžarskih i hrvatskih vojnika, koji su se na početku opsade zakleli, da će ili uspeti obraniti Siget, ili zajedno s njim u borbi pasti. Sala oživljava uspomenu na opsadu iz god. 1566. Serija turskih minijatura (kopije) — na nizu tabloa postavljenih u obliku slova ,,L" — pokazuje glavne etape poslednjeg pohoda Sulejmana, sa značajnijim dogadjajima iz opsade Sigeta. U zidnoj vitrini je izložen testament Nikole Zrinjskog. Prema tekstu testamenta on se povlači u tvrdjavu svestan da je Siget ,,jaka tvrdjava kako hriščanstva, tako i carske i kraljevske vlasti" Pored ostalih suvremenih dokumenata o opsadi, u vitrini su izloženi i turski crtež iz tog doba o rasporedu turskih jedinica tokom opsade, razne gravure, letci i vojnička obavještenja. Nakon jednomesečne borbe, za koje vreme su Turci zauzeli TJjvaros (Novi grad), napali su svom snagom na Ovdros (Stari grad). Ovaj deo tvrdjave su osvojili tek pošto su uspjeli da isuše močvaru oko tvrdjave. Ovaros je tada već bio sav u ruševinama. Q Zrínyi Miklós Múzeum Bl