Kováts Valéria: A szigetvári Zrínyi Miklósd Múzeum kiállításai. (A Janus Pannonius Múzeum Füzetei 10. Pécs, 1966)

Neprekidni dano-noćni žestoki napadi Turaka su se tada sručili na samo jezgro tvrd jave. Branioci su se pretposlednjeg dana opsade povukli u „Unutarnju tvrd javu"', koja je stajala u plamenu. U medjuvremenu je broj branilaca medjutim toliko opao da nisu bili u stanju da dalje brane ruševine tvrd jave, te su na čelu sa Nikolom Zrinjskim izveli juriš kroz kapiju „Unutarnje tvrdjave" na neprijatelja, svjesni svoje sigurne pogibije. Zrinjski i njegov mali odred su junački poginuli u neravnoj borbi. Glavu poginulog Zrinjskog su Turci nabili na kolac i izložili na uvid. Sam Sulejman nije doživjeo osvajanje tvrdjave, jer je pri kraju opsade iznenada umro. Svo blago i imovinu Zrinjskog su uništili požar i užasna eksplozija, tako da su Turci, pobednici u Sigetu zatekli samo ruševine. Od 2500 branilaca skoro su svi do zadnjeg izginuli u borbama za obranu tvrdjave. Broj madžarskih seljaka koje su Turci priveli na prisilne zemljane radove pri opsadi, cjeni se na nekoliko hiljada, Turci su izgubili preko 25 000 vojnika. Pored makete opsade iz god. 1566, izložena je slika, rad u ulji slikara Szekelu Bertalan-a, poznata pod imenom „Juriš Nikole Zrinjskog", koja prikazuje dramatičnu pripremu na zadnju borbu. U Sigetu su požar i eksplozija sve uništili, sagoreli oklopi, pijuci, par čađi topovske djuladi, ostale su nam kao uspomjena na ogorčene borbe. Relikvije ZV. Zrinjskog prikaza u vitrini, pretstavljaju vlasništvo Kunsthistorisch.es Museum-a iz Bsča i Muzeja iz Keszthely-a. Imovinu porodice Zrinjskog su nakon 1671 god. razvukle carske trupe. Od nekoliko preostalih komada prikazujemo 5 pancirnih košulja, i 2 paloša, 1 pušku, 1 šlem sa viteških turnira iz čakovečkog arsenala, sada u vlasništvu Madžarskog Nacionalnog Muzeja. IV. sala. Carska oslobodilačka vojska je u vrijeme opsade Sigeta pod vodjstvom cara Maksimilijana logorovala kod Gy'6ra, ali je branioce Sigeta prepustila njihovoj sudbini Branioci Sigeta su zadržali tursku vojsku, te ova, nakon osvajanja tvrdjave, nije mogla odmah da preduzme namjeravani pohod na Beč. Pad Sigeta je duboko potresao cjeli tadašnji Zapad. U mnoštvu letaka i Kronika — od kojih nekoliko ovdje prikazujemo — pisano je o junačkoj obrani tvrdjave, i o hrabrom otporu branilaca, kao i optuživanje cara Maksimilijana zbog njegovog držanja koje je omogućilo pad Sigeta.