Kalocsai Főegyházmegyei Körlevelek, 1916

Index

U Isusu ljubljeni Virnici! Stupili srao evo u trecu godinu pogubnoga svjetskoga rata. Vec nam zabilila nada, da ce dani kusnje do­koncati, jer sile groznih neprijatelja nasih vec poéele jenjavati, manjkati, kada nam zli kob nova dize nepri­jatelja: susjednu Rumunjsku, i — premda ovo paéanje novoga protivnika, jako drzirno, srecu rata nece prominuti, — ipak ce konac rata, vjerovatno opet odbaciti. Neéekani podmukli napadaj su­sjedne zemlje, necu tajiti, bolno me se kosnuo. Svi razlozi su kazivali, da bi Rumunjsku ne kao protivnika, nego kao prijatelja imali smatrati: vazni zivotni uvjeti su nam bili isti: savezniéki ugovor nas je spajao na desetine go­dina; nasa Monarhija je svakom mo­gucom prigodom stitila, pomagala svoga mnogo manjega susjeda. Nije li dakle bilo prilicno, sa strane Rumunj­ske ocekivati vjernost i dobrohotnost? Zaista, bilo je, pa sto smo se ipak privarili, to nas boli, dira. Ako pak promislimo, kojom na­mjerom ustaje Rumunjska proti nas na oruzje tada se ima bol u pravednu srdzbu pretvoriti. Rumunjskoj je iz­reéena svrha oduzeti Monarhiji pod­rucje, u kojem Rumunji stanuju, rieőju, oce da nas na razbojnicki ná­cin okrnji. Neéudorednost öve namjere • jasna biva, cim uvazimo, da po tim krajevima, na kője je zli susjedu na§ napio casu, ne stanuju sami Rumunji, nego da se tu nalazi i drugih narod­nosti, odliőno i u prvom redu, sjedi tu narod ugarski. U ovoj su zemlji Madzari stvorili samosilno narod i odrzali evo vec hiljadu godina. Vie­menom, uz ostale ine dosljake, rasirili su se po sniznim gorama i Rumunji, sasli na ravnu, naselili se po grado­vima. Ovi su dosljaci bratski susrieti, nosili su terhet, ali su bili dionikom i prava dríavnih. Po crkvama su se po volji molili, javne zvanije su bile za njih otvorene, ojaőali su, obogatili su, tako da je stanje rumunjske na­rodnosti u Ugarskoj bolje, nego u Rumunjskoj. Ovaj puk nije traáio u Rumunjske, da se upaca, jer je znao, §ta duguje Ugarskom narodu, koji ga je primio, i cuti íivotvornu toplotu domovine Ugarske. Drugcije se misli Rumunjska: gostenje Rumun shvaca, ne da time zahvalnost, privrzenost iz­kaze, veé da rnu bude izlikom za na­padaj. U ratu, na toli necudorednom temelju pokrenutom, nemoíe bit, da oni ne nagraisu, i mi se uzdamo, da ce im ovo poduzece doneti zasluzenu sramotu, da 6e ovaj napadaj svrsiti, kako i svi dosadanji pokusaji, proti nas sloínih, zlohotnih protivnika : pre­varice se, rastreznuti ce se, pokajace se no vec dockan. No mi zasada, bez dvojbe, stojimo prid novim ]kuénjama, trebamo svu samovlast, napor iz petnih zila, da se

Next

/
Thumbnails
Contents