Kalocsai Főegyházmegyei Körlevelek, 1916

Index

U Isusu ljubljeni Virnici! Stupili srao evo u trecu godinu pogubnoga svjetskoga rata. Vec nam zabilila nada, da ce dani kusnje dokoncati, jer sile groznih neprijatelja nasih vec poéele jenjavati, manjkati, kada nam zli kob nova dize neprijatelja: susjednu Rumunjsku, i — premda ovo paéanje novoga protivnika, jako drzirno, srecu rata nece prominuti, — ipak ce konac rata, vjerovatno opet odbaciti. Neéekani podmukli napadaj susjedne zemlje, necu tajiti, bolno me se kosnuo. Svi razlozi su kazivali, da bi Rumunjsku ne kao protivnika, nego kao prijatelja imali smatrati: vazni zivotni uvjeti su nam bili isti: savezniéki ugovor nas je spajao na desetine godina; nasa Monarhija je svakom mogucom prigodom stitila, pomagala svoga mnogo manjega susjeda. Nije li dakle bilo prilicno, sa strane Rumunjske ocekivati vjernost i dobrohotnost? Zaista, bilo je, pa sto smo se ipak privarili, to nas boli, dira. Ako pak promislimo, kojom namjerom ustaje Rumunjska proti nas na oruzje tada se ima bol u pravednu srdzbu pretvoriti. Rumunjskoj je izreéena svrha oduzeti Monarhiji podrucje, u kojem Rumunji stanuju, rieőju, oce da nas na razbojnicki nácin okrnji. Neéudorednost öve namjere • jasna biva, cim uvazimo, da po tim krajevima, na kője je zli susjedu na§ napio casu, ne stanuju sami Rumunji, nego da se tu nalazi i drugih narodnosti, odliőno i u prvom redu, sjedi tu narod ugarski. U ovoj su zemlji Madzari stvorili samosilno narod i odrzali evo vec hiljadu godina. Viemenom, uz ostale ine dosljake, rasirili su se po sniznim gorama i Rumunji, sasli na ravnu, naselili se po gradovima. Ovi su dosljaci bratski susrieti, nosili su terhet, ali su bili dionikom i prava dríavnih. Po crkvama su se po volji molili, javne zvanije su bile za njih otvorene, ojaőali su, obogatili su, tako da je stanje rumunjske narodnosti u Ugarskoj bolje, nego u Rumunjskoj. Ovaj puk nije traáio u Rumunjske, da se upaca, jer je znao, §ta duguje Ugarskom narodu, koji ga je primio, i cuti íivotvornu toplotu domovine Ugarske. Drugcije se misli Rumunjska: gostenje Rumun shvaca, ne da time zahvalnost, privrzenost izkaze, veé da rnu bude izlikom za napadaj. U ratu, na toli necudorednom temelju pokrenutom, nemoíe bit, da oni ne nagraisu, i mi se uzdamo, da ce im ovo poduzece doneti zasluzenu sramotu, da 6e ovaj napadaj svrsiti, kako i svi dosadanji pokusaji, proti nas sloínih, zlohotnih protivnika : prevarice se, rastreznuti ce se, pokajace se no vec dockan. No mi zasada, bez dvojbe, stojimo prid novim ]kuénjama, trebamo svu samovlast, napor iz petnih zila, da se