VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 83

83 šadije do 100.000 i sagena do 80 i kondura do 100. Na sagenama

351

) imaju po 40, na kondurama po 20, a na manjim kondurama po 10 ljudi. Ο Veliku takovu moć i množinu naroda imaše Hrvatska do ar

honta Krasimera (Krešimira). Pošto ovaj umre, a sin njegov Miroslav vladavši 4 godine, od ruke bana Pribunje

852

) pogibe, i u zemlji nasta raskol, i razdor veliki, umanji se broj i konjaništva i pješadije i sagena i kondura, što ih imahu Hrvati. Danas imade sagena 30, male i ve

like kondure, i konjaništvo i pješadije.

353

) Ο Velika Hrvatska,

SM

) koju i Bijelom zovu, nije krštena ni do danas, kao ni susjedni joj Srbi. Isto tako podiže manje konjaništva i pješadije, nego li krštena Hrvatska, jerbo ih neprekidno pljačkaju Frangi, Turci (Magjari) i Pečenezi.

355

) Isto nemaju ni sagena, ni kon

dura, niti trgovačkih ladjä, zašto je daleko more. Od njih bo do mora ima puta 30 dana, a more, koje je 30 .dana puta daleko, jest tako nazvano Crno more.

356

) Gl. XXX11. Ο Srbljima i zemlji, koju sada nastavaju. Valja znati da Srbiji potječu od nekrštenih Srbalja, koje i Bijelima nazivlju, što su doma lamo od Turske u kraj što zovu Bojičima (Βόϊκι), gdje graniči i Frangija, kao i Velika Hrvatska, ona nekrštena i Bijelom prozvana. Tamo i ovi Srbiji od početka stanovahu. Naslijedivši dvojica braće otca u vladanju Srbijom, jedan od.njih di

gnuvši polovinu naroda, uteče se Herakliju caru romajskome, koga primivši sam car Heraklij, dade im mjesto za učadorenje

357

) u tesa

3sl

) Jedna hrvatska Sagena vrijedila za dvije ratne galije, kako nam dokazuje Spljetskomljetačka utanačba od g. 1097. (Rački. D. br. 138, p. 178; Rad. 99). Pošto su se galije računale na 25 veslačib klupa sa svake strane (Cohn: Die Gesch. der norm, sicil. Flotte' p. 92), to bi mogao pravo imati Poparić, kad veli, da je ono 40 momaka na Sagene bili veslači. 352

) Izdanja štampana imadu Πρφοονίοο, u manuscriptu je medjutim Πριοονία βοεάνοο. Ed. Venet. Im. Or. Η. 54 animadversiones. Ove opaske nema u bonskom izda

nju, a ni u patrologiji. cf. Lucius, 77. 353

) Već Meursius primjećuje, do je ovdje ispao hroj kondura, odnosno, konja

ništva i pješadije. 35i

) μεγάλη Χρωβατία. Cf. gl. 32 (Patr. 28). 3S5

) Marquart, p. 74, 160; Μ. Η. Κ. ρ. 131; De adm. imp. c. 42; — Pečenezi su oko g. 950. u Erdelju. SpunerMenke p. 25., i karta: Orient 7. 35e

) RaČki, Ocjena 18. Biela Hrvatska, Rad. 52. 147., pa Kunik (Izv. alBekri 77, 89), Wertberg: Ibrahims Reisebericht 97, Niederle, II. p. 275 op. 1. drže, da je to Baltičko more, odnosno, da su to more mislili oni, koji su izvješćivali Konstantina (možda Slovenski izvor). I Laskin: Konst. Bagr. p. 126 drži, da je Crno more. Sr. Niederle, II. 275. op. 1. 357

) κατασκήνωσις, κατασκηνόω vazda doslovce prevadjam i onda, kada bi mo

gao po smislu reći stanovanje, ili nastaniti. Doslovnost tuj ne može škoditi, a ostalo je stvar interpretatora.