VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 1. i 2. - 82
82 Nakon mnogo godina, u dneve Trpimira 343 ) arhonta, otca arhonta Krešimira, dodje iz Francije, koja leži izmedju Hrvatske i Venecije, 344 ) muž neki vrlo pobožan, Martin imenom, vanjštinom svjetovnjak, za koga i sami Hrvati vele, da je mnoga čudesa učinio. Nemoćan bješe taj pobožni muž i na noge osakaćen, tako da ga dizahu i nošahu, kamo je htio, i napućaše kao prorok Hrvate, da do kraja života drže zakon sv. pape, stavljajući na nje i sam molbu sličnu papinoj. Toga radi niti sagene tih Hrvata, niti kondure nigda ni na koga ne idu ratom, van da tko na njih navali s tim brodovima polaze tek, koji su od tih Hrvata željni prometati trgovinu od grada do grada, obila zeći zaliv Dalmatinski i do Venecije. Ο Arhon pako Hrvatske podvrgnut je od početka, to jest od vlade cara Heraklija kao podanik caru romajskomu, i nigda nije bio podložen arhontu Bugarske. Ali niti Bugarin nije zaratio Hrva tima, osim bugarskoga arhonta Mihajla Borisa Mb ) koji je došao i zaratio im, nu nemogući ništa opraviti, sklopi mir, obdarivši se me djusobno prijateljski sa Hrvatima. Ali Hrvati nisu nigda plaćali Buga rima danak, tek što su se oboje u znak prijateljstva medjusobno daro vima počastili. 346 ) Ο Krštena Hrvatska ima ove naseljene gradove: Nin, Biograd, Velicin, 347 ) Skradin, Hlijevno, Stup, 348 ) Knin, Kori, Klobuk. 349 ) Ο Krštena Hrvatska postavlja 350 ) konjaništva do 60.000, a pje 3 «) Izdaje diplomu g. 852. Rački, Doc. Nr. 2. — Rački: Doc. Nr. 202, p. 397 drži, da je to Trpimir II. ; meće u godinu 93I. Sr. ibidem, p. 399 bilješka, i Manojlović: Rad. 150. p. 3U ) Ovdje pod Francijom misli car državu Otona Velikoga, kralja Francije i Saksije (c. 30.) Sr. Rački, Rad 52. p. 143. 345 ) Rački, Doc. p. 360 u opasci mni, da je taj rat bio izmedju g. 854.864. za vrijeme hrvatskoga arhonta Trpimira. — Ovaj Boris je ratovao prije 852. (Rački, 1. c. p. 358) sa Srbima, kako ćemo u slijedećoj glavi vidjeti. Boris bijaše arhontom bu garskim 852—888. Cf. Pavić, p. 59, Konst Porph. de ceremon. a. Byz. 9. Bon. 680; Drinov: Južniji Slavjane p. 82. — Kako Dal. Hrvatska nije bila susjedna Bugar skoj, mogli su to biti ilirski Hrvati. 81β ) To je ilirska Hrvatska. 8 * 7 ) Po Šafariku: Bjelina u bukovičkom polju. Može biti: Bjelčić u kotoru Drniš kom, Boljane u Skradičkom, Velić u Sinjskom. Rački, Doc. p. 413. 15 318 ) CTLLIIb, MikloSič: 1. c. Nr. 621 Acta (Rački, Doc.) Nr. Ill, 140, p. I3I, 179. Cod. dipl. C. S. D. I. 212. Plinij: (Hist. nat. III. 21.) Stulpini; Ptolomej (II. 71) Stlupi grad u Liburniji. Rački 1. c. 413 op. 19. 319 ) Cf. Ecclesia s. Petri de Clobaco, Rački: Doc. Nr. 98, p. 114, 116. 350 ) Pavić, p. 3O. veli, da čitava Dalmacija, Hrvati i Srbi, može tek toliku vojsku dići, jer (veli p. 10.), „tolika vojska ište narod od 1,600.000 do dva milijuna ljudi, a kako je populacija i X. vijeku bila rijetka, toliki narod lako zapremaše svu onu Dal maciju od Bara do istarskih gora i do Dunava t. j., svu današnju Bosnu, Hercegovinu, Dalmaciju i Hrvatsku od Zrmanje do Kupe, jer još i danas sve ove zemlje ne zaprema naroda mnogo više,"
