VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 79

79 primiče se kaštelima Draškima, naime Lješu (Elisu), Ulcinju (Helkiniju) i Baru (Antibaru) i ide do Kotora, a u gorama primiče se Srbiji. Od grada Kotora započinje se arhontija Trebinska i pruža se do Raguze, a u gorama susjedna je Srbiji. Od Raguze započimlje se arhontija Zahumljana i pruža se do Neretve

329

) rijeke; na strani morskoj pri

miče se Paganom

s

'

i0

) a prama gorama na sjever primiče se Hrvatom, sučelice pako Srbiji. Od rijeke Neretve počinje Paganija, i pruža se do rijeke Cetine, a ima tri županije, i to Rastočku,

331

) Mokro,

332

) i Dalen.

338

) Od ovih dvije županije, to jest Rastok i Mokro leže uz more. Ove imadu i sagene (ladje). Dalen je pako daleko od mora, a . njegovi stanov

nici žive od poljskoga gospodarstva. Susjedna su Paganom 4 otoka: Mljet, Korčula, Brač i Hvar, vrlo lijepa i plodna, ali sa pustim grado

vima i množinom močvara. Žitelji njihovi drže i blaga i živu od njega. Od Cetine pako rijeke započimlje zemlja Hrvatska i proteže se primorjem do medja istarskih, to jest do grada Labina. U gorama po

nešto i preseže temat istarski; primiče se pako kod Cetine i Hlijevna zemlji Srpskoj, jer zemlja srpska sučelice je sa svijem ostalim ze

mljama, a na sjeveru primiče se Hrvatskoj, na jugu pak Bugarskoj. Odkada dodjoše rečeni Sloveni obladaše cijelom zemljom Dalmacijom. Romajski pako gradovi obradjivahu otoke i življahu od njih. Ali od Pagana svagdan u roblje odvodjeni i ubijani, ostaviše otoke, želeći na kopnu raditi zemlju. U tom ih pako spriječavahu Hrvati, jer ne davahu njima danak, već sve, što danas daju Sloveni ma, to davahu Dioclee (Smičiklas: Cod. II. p. 36): Pavić, p. 31. op. 15. raspravlja potanko ο crvenoj Hrvatskoj, a u 3. izdanju p. ol. pozivlje se \ na druge pisce, koji govore ο crv. Hr

vatskoj, a m.edju ostalim i na glasovitoga Rambauda (L' empire grec p. 77.). 3l9

) Όρόντιος mjesto Ναρόντιος (Νάρων u Strabona). — Tako u Tome arcidj. (p. 39—51) gdje govori, da hrvat, državi pripada: tota Maronia et Chulmiae Ducatus ; valja mjesto „Maronia" čitati Naronia (Neretljansko). Pavić, p. 33. op 16. 330

) Cf. gore cap. 29. 01 δε παγανοί ol και τ^ Φωμαίων διαλέκτω Άρεντανοι κα

λούμενοι. Παγανοί a slav. PoraHutrt, gentilis. Rački, Doc. p. 414. — Pavić. p. 33 op. 16. drži, da je i tu ispravljeno Ναροντιοί u Παγανοί. Sr. i Pavić,

2 p. 11. 331

) Rastok kod mjesta Vrgorac u Dalmaciji, Safafik 656; Miklošić: Arton. br. 525. Rački: 414, op. 17. 35

') Ravenat: Mucru, Prokopij : Muikuron, Ivan Djakon: Mukulus (mjesto Mukures). Cf. Rački: Doc. p. 375, op. 2, — sada: Makarska, nekoć Mokro: Rački Doc. p. 414. op. 18. 833

) Po Banduriju op. 90. jest to Dalluntum u Antoninovom itineraru, ako možda ne valja čitati Dalminium, kako misle Orleans, Safafik, i Tomaschek (Miscellen p. 649—652). Mommsen: Corp. inscript. lat. III. 1. p. 358 traži Dalminium kod Gar

duna (mjesto Trilj), a Safafik i Tomaschek drže, da je to /^AluVVHO Duvno u Herce

govini. Rački: Rad. 57, p. 67 i si. veli, da je župa Dalen ležala izmedju dolnje Neretve i župe Imotske, negdje u okolini rjjeke Trebižata. Šišić: Gesch. 170, op. 10 veli da i danas ima tamo mjesto, koje se* zove Dole i drži, da bi to mjesto moglo biti indentično sa carevim Dalen. Sr. staroslovenski

: dohmt, ο κάτω, infernus.