VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 71

71 temi, osvoje i taj grad. Od stanovnika jedne poubiše, a druge zaro

biše. Koji pako mogoše pobjeći i.spasiti se, nastane se na strminama. Najpre sagradiše mali grad, tamo gdje i danas stoji, a kašnje ga po

većaše. Za kratko opet, kako se je po malom razmnožalo i proširilo stanovništvo, povećaše zidine grada donle, kako ih ima.

265

) Od onih, koji se preseliše

266

) u Raguzu, spominjemo

: Grigorija, Arsafiju, Vikto

rina, Vitalija, arcidjakona Valentina, Vanesetina otca protorpatara Stje

pana.

267

) Od vremena pako, odkako se preseliše žitelji Salone u Ra

guzu, ima do danas, to jest sedme indikcije godine 6457, pet stotina godina."*

68

) U ovome gradu, leži sv. Pankracij u crkvi sv. Stjepana, koja je u sredini grada. Ο Grad Aspalatos,

209

) što se tumači kao mala palača, sagradio je car Dioklecijan. On mu služaše privatnom kućom, podignuvši u Narentanci skupa sa Saracenima g. 656. — I Diimmler veli, da su Hrvati i Srbi (p. 367), došli kao neprijatelji carstva, i tek, kad primiše krst nastade neki bolji snošaj sa car

stvom. — Grot: p. 50, drži, daje car pomješao Slovene s Avarima. Cf. Jireček: Gesch. der Serben, 95 i p. 107, op. 2. 2β5

) Pavić (II. izd.) prema Ranjini (Μ. Η. S. Μ. XIV. 168), gdje je uistinu taj od

lomak doslovan, kompletira text, kako da iza μέγρι δ εχειν τό κάστρον stoji: ambitum quattuor stadiorum. Prema tome prevadja: „nastane se na Strmenicama, na kojima sada stoji grad, sagradivši ga iznajprije mali. i po tom povećavši njegove bedeme, dok nije grad, šireći se i po malom množeći se u njemu stanovništvo, narastao na 4 stadija u obujmu". Kako je doslovan u Ranjine prevod, vjerojatno jest, da je imao pred sobom onaki original, kako je ovdje ocrtan. Ovo je svakako vrlo važno, jer dokazuje, da je Ranjina posjedovao bolji rukopis od onih, na kojima se temelje današnja izdanja. — Kako je rasla Raguza, ο tom pripovijeda Lud. Tubezo, Commeot. 1, V. (Banduri c. 29. op. 23.) 2ββ

) Rukopis ima έκ δετών κατοικισάντων εις τό Ραγοΰσιον, što Banduri ispravlja u μιτοικησάντων. Grot: p. 50 opaža, da se Banduri ovdje ne slaže sa Lucijem (de regno c. 14.), koj prevadja to mjesto: Salonam transiese Rausium t j. da je od sada Raguza umjesto Salone postala metropolom istočnoga djela primorske Dalmacije. 207

) Držim, da je ovo pribilježio prepisivač* domaći, jer takova lokalna sitnica teško da bi cara zanimala. Za to govore i riječi: „otca protospatarija Stjepana". Sr: i Pavić, p. 25. op. 5. Drukče Bury: The trealise, p. 126. 26s

) 949 po Krstu. Banduri mnije, da je ih ova brojka pogrešna, ili pako, daje krivo računao Konstantin, kako misli Lucij. (Sr. i Grot: 37 i si.). Strohal (Vjesnik ark. XV. 242) upozoruje, da Toma arcidjakon i pop Dukljanin znadu samo ο razo

renju Salone po Gotima, što da se je dogodilo g. 480, kad no je u Dioklecijanovoj palači umoren car Nepos. Svakako je — veli Strohal — Salona dva puta stradala, pa su se možda uspomene iz doba poslije prvoga pada, prenosile u doba poslije drugoga pada. 2 tf

) Glede naziva Aspalathos i Spalathas 12. Pavić

1

, p. 7. i si. On drži, da je Aspalathos nastalo kasnije, dočim, da je car pisao Spalathos. Grot, p. 53 upozoruje na analozne slučajeve: Asthlavoi mjesto Esthlavoi Apotriti mjesto Bodriti. — Pavić upozo

ruje na Edrisijevu geografiju (tal. prcvod od Amari i Sciaparelli, Roma 1883, Accad. dei Lincei, Mem. sc. neor. Ser. 2, vol. VIII. p. 106—109), gdje se Spljet zove Sbaltu. Ima i tumačenje, da Spalaton dolazi od είς παλατιώ

; Ravenat, ima Spalathron i Spa

latrum, a Guido: Spalathon,