VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 66

66 tada pricisnuti

, Ragužani objaviše Basiliju vječito pominjanome card Rimljana ovakovu besjedu

: Pomiluj nas i ne pusti, da izginemo od onih, koji taje Krista. Car se smilova i otposla patricija Niketu, pre

zimenom Orifa, drungara flote,

257

) sa stotinu brodova. Ali kad čuše Saraceni, da dolazi sa brodovljem patricij drungar flote, ostave grad Raguzu i odu. Preplovivši u Langobardiju, obsjedoše grad Bari i ra

zore ga. Soldan tada sagradi ondje palače i zavlada kroz četrdeset godina cijelom Langobardijom do Rima. Uslijed toga preko poslanstva zatraži car u kralja Frangije Ljudevita i pape rimskoga, da pripomognu vojsci, koju car izasla. Udovoljivši i kralj i papa carevom zahtjevu, oba dodjoše velikom moću, pa sjedinivši se sa carevom vojskom za

jedno sa Hrvatom, Srbinom i Zahumcem

258

) pa Tribunjani, Konavljani i57

) Geizer: Byz. Kult. p. 75. cf. Neumann; Die byzantinische Marine, u Histor. Zeitschrift 1898, II.; Vogt: Basile I. 367 i si.; Bury: The Imperial administrative sy

stem in the ninth century, Proceedings of the Britisch Academy, Supplement. Papers I., London 1910.; Manojlović: Rad 150.; Poparić

: 0 pomorskoj sili Hrvata, Zagreb 1899, p. 37 et pass. Pod drungarom llote stojalo je oko 180 dromona, koji su se dijelili na državnu flotu

: τό βασιλικόν πλώιμ,ον, i provincijalnu

(?). Kad su Turci osvojili Aziju, otkuda su bili najbolji mornari, smalaksa i flota. Diehl: Etudes byzantines, Pa

ris 1905. p. 129—

I3O. Najbolju nutarnju povjest pomorske sile rimskoga, a kasnije bizantskoga carstva podaje nam kratko, ali jezgrovito Bury u prvom svezku spomen knjige na stogodišnjicu Amarija, Palermo 1910, p. 21. i si. — Ratnu ladju (dromon), kakova ima biti, opisuje Leon, Tactika XIX. (Patr. Gr. 107, p. 992), i kako se ima naoružati i u pomorskoj bici tući. Sr. jošte: Malal. Chron: XVI. 121 (dromoni, koji vatru bacaju); Anna Komn. XI. 10., Leo Diac. Hist. I. 3 (πϋρφίρους τε τριήρεις). — Razvitak ratne ladje prikazuje nam lijepo Rankabe A. P,

: Leksikon tes hellinikes archa

iologias, Atene 1891. II. 736—740. cf. Seewesen zur Zeit der Völkerwanderung, u Schwarz: Die Entwickelung des Kriegsschilbaues, Leipzig 1909, I. 29. (Göschen: 471). 258

) Ο tom govori i „chron. Salonitan". c. 107 (Mon. G. SS. III. p. 5217). U listu cara Ljudevita naročito je rečeno, da su pripomogli „populi Sclaveniae nostrae . . . cum navibus suis". (Rač. Doc. p. 362). Finlay, History of Greece, II. 249, op. 1. drži, da je u ovom ratu sudjelovala i hrvatska flota (80 sagena i 100 kondura). Cf. gl. 31., sedmi δτι

— fragmenat. Za to govori očito i pismo cara Ljudevita: cum navibus suis. Hincmar u analima (MG. SS. I. 481, 23, 24.) veli, da je grčki car poslao više od 200 ladja u pomoć Ljudevitu protiv Saracena

: „cui (seil. Hludovico) amplius quam ducentas naves rex Graecorum in auxilium contra eosdem Saracenos festinato mittebat." U istinu pako došao je bizantski patricij sa flotom od 400 brodova pred Bari (Hincmar, 1. c. 485, 19.). „La difference ne vientelle pas precisement de la presence des vaisseaux de Raguse et des villes dalmates", veli, Gay, L'Italie meridionale, p. 95. Pošto medjutim znamo, da su u ono doba zapušteni bili dalm. gradovi od Bizanta, to je teško da su imali veću količinu brodova, jer bi to konačno car istaknuo bio, kako je istakao bro

dove Ragužana, koji su slovenske arhonte prevažali, a pošto s druge strane car Lju

devit ističe, da su Hrvati (populi Sclaveniae nostrae) sa svojim brodovljem (cum na

vibus suis) pod Bari došli, — očito ima Finlay pravo, da je tu sudjelovala morharica hrvatskoga kneza, pa je valjda i tom zgodom od Bizantinaca pribilježena u izvješću carskoga admirala snaga i broj toga ratnoga brodovlja, otkuda po svojoj prilici vadi Konstantin podatak za svoj 7. δτι — fragmenat glave 31 ο hrvatskim sagenama i kondurama. Sr. Bury, The naval policy of the Roman Empire in relation to the wes