VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 67

61 i Ragužanl, skupa sä svimi stanovnici gradova Dalmacije (ovi su bo svi po carevoj zapovjedi bili prisutni) doplove u Langobardiju, bace , se na grad Bari, i poharaju ga. A Valja znati da su stanovnici Raguze Hrvate i ostale arhonte Slovenä na vlastitim svojim

259

) korabljama u Langobardiju prevezli. I grad Bari i svu zemlju i sav krvni plijen uze car Rimljana

; Soldana pako i ostale Saracine uze Ljudevit, kralj Francije i odvede ih u grad Kapuu i grad Benevent. 1 niko ga (t. j. Soldana) nije vidio, da bi se kad smijao. I reče kralj

: dat ću mnogo blaga onome, koj mi po istini objavi ili pokaže da se je Soldan bmijao. Iza toga vidje neko Soldana, gdje se smije, i objavi kralju Ljudevitu. A ovaj prizvavši Soldana, upita ga, za što se smije. Ovaj odvrati: Vidjeh kola i kotače, gdje se vrte i za to se nasmijah, jer i ja bijah nekoć glava, a eto me sad niže svih, pa opet me može Bog uzvisiti. I od sada pozivaše ga Ljudevit k svome stolu i blagovaše s njime. Arhonti pako Kapue i Beneventa dolažahu k Soldanu, pitajući njega, iskusnoga starca, ο načinu, kako se konji vrače i timare. Soldan pako, kako je bio lukav i previjän, ovako im reče

: Rado bi vam nešto reko, ali se bojim, ne bi Γ tko od vas ο tome kazivao kralju, a ja bi izgubio život svoj. Svi mu se na to prisegom zavezaše, a on im reče smjelo

: kralj vas hoće sve prenesu u veliku Frangiju, pa ako ne vjerujete, pričekajte još malo, i ja ću vas potpuno uvjeriti. I on ode k Ljudevitu i reče mu : arhonti, što su ovdje, jesu zli, i ti ne ćeš moći zavladati ovom zemljom, ako ne uništiš mogućnike, tvoje protivnike. Već deder po

vezi prvake grada, pak ih otpošlji u svoju zemlju, a tad će ti drugi po volji biti podložni. Pa kad ga je nagovorio, da njegov savjet ispuni i odredi nabavu željeznih lanaca za njihovu otpremu, dodje Soldan k arhontima i reče: vi još jednako ne vjerujete, da će vas kralj iz zemlje otpremiti, da vas niko više ni pominjati ne Će. Al ako već hoćete biti posve uvjereni, ajte pa vidite, što ono vasdan rade kovači po kraljevu nalogu, i ako ne ćete naći, da prave lance i njegve, a

vi recte, da sam sve, što rekoh, slago. Ako pako istinu govorih, tad tern provinces from the 7th to the 9th century, u Centennario della nascita di M. Amari. Palermo 1910, II. p. 33. Očito je, da car u 29. glavi pripovjeda ob obima ovim podsa

đama, to jest toli ob prvoj (od g. 840,1), koli ο drugoj od g. 867., samo što ovu pobjedu nad Saracenima pripisuje samo Basiliju, istočnorimskome caru, dočim prvu krivo meće u doba cara Basilija (867—886). Saracenskobizantski rat bješe 867—871. Sr. još Marquari: p. 248, 249, 250; Vogt: Basile I. 318—322; Vasiljev iL 12 si.; Gay: VItalie meridionale et L'Empire byzantin, Paris 1904, P. 80 i si. — Hirsch (by

zant. Studien, p. 257; Diitnmler: (Slav, in Dalm. 398) prigovaraju Konstantinu, što do

vadja u savez dalmatinski rat sa Apulijskim. Stanovište carevo uspješno brani Gay: Oc. p. 92. 259) Pavić, 24. 3) drži, mislim neosnovano, ovu izreku već radi riječi Σλαβάρχοντας kasnijim dodatkom.