VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 4. - 209

209 zumljiva. Svakako stoji, da nam je ona u sadašnjem obliku slabo vje

rodostojna; to se vidi po tome, što se u njoj djeca Madijeva (Grgur i Neža) spominju kao živi. Ovaj Grgur ne može biti drugi, nego onaj već spomenuti zadarski prior i strateg od g. 1033—6.; on je tada ja

mačno bio čovjek zrelijega doba (recimo od 35—40 godina), pa zato moramo uzeti, da sada g. 1088. (dotično 1089/90.), dakle iza kakvih 50 godina, nije više bio u životu, .ili kad bi i bio, što je nevjerojatno, jamačno kao starac od kojih 90 godina ne bi se više u javnosti isticao. Jednako bi i Neža tada morala biti veoma stara. Prema tome moramo suditi, da nam ova i ovakova isprava slabo ili nikako ne može posluži ti za ispitivanje i odredjenje rodoslovlja porodice Madijevaca. 6. O prvom krunisanju hrvatskih kraljeva. Toma Arcidjakon pripovijeda, da su se hrvatski vladari od Drži

slava dalje zvali kraljevima, dobivajući kraljevske znakove od bizan

tinskih careva, a takdjer i naslove njihovih eparha ili patricija.

1

) Medjutim ova Tomina tvrdnja (o kraljevskom naslovu i krunidbi) nije ispravna. Hrvatski vladari već su se prije Držislava zvali kraljevima. To nam dokazuje pismo pape Ivana X. Tomislavu prigodom spljetskoga crkvenoga sabora (g. 925.), u kojemu on njega zove kraljem.

2

) Jednako posvjedočuje i napis na nadgrobnoj ploči kraljice Jelene (f 975.), koju je otkrio (g. 1898.) na solinskom polju Fr. Bulić, da je već njezin muž Mihajlo Krešimir II. (oko g. 949—969.), otac Stjepana Držislava, nosio kraljevski naslov,

3

) a tako se i u onom poznatom hirografu (od g. 1067.) zadarskoga opata Petra zove Držislavov otac (t. j. Krešimir II.) „ Chroaio rum rex ".

4

) To sve nije bilo poznato Tomi i otuda njegova bludnja. On je valjda, kako sudi Rački,

b

) u arhivu spljetske nadbiskupije našao jednu ispravu za god. 914., gdje se spominje »nadbiskup Ivan „za kneza (dux) Tomislava", i onda jednu od g. 970., gdje se spominje nadbiskup Martin „za cara Teodozija i kralja Držislava",

6

) a nije našao nikakve, koja bi bila pisana poslije g. 914., a prije godine 970., pa je otuda zaključio, da je Držislav bio prvi hrvatski kralj. *) „Historia salonltana" cap. XIII. str. 38.: „Ab isto Dirciscla(v)o ceteri succes

sores eius reges Dalmatie et Croatie appellati sunt. Recipiebant enim regie dignitatis insignia ab imperatoribus Constantinopoliianis et dicebantur eorum eparchi sive patricii". 2

) Documenta br. 149, 1. b. str. 189. ^Tamislao regi

u

. s

) Tu se veli: „Helena . . . ux(o)r Mihaeli regi materq(ue) Stefani r(egis)" („Izvje

štaj o crkvi sv. Marije od Otoka i nadgrobnom spomeniku kraljice Jelene" u „Izvještaju o 5. i 6. gl. skupštini Bihaća" Zagreb 1901. str.. 28.). *) Documenta br. 53. str. 69. Srv. i Šišić „Gesch. d. Kr." I, 131. bilj. 2. n

) „Kad i kako se preobrazi hrvatska kneževina u kraljevinu" u „Radu" knj. XVIF, 72. 6

) Oboje on navodi u „Hist. sal." c. XIII. str. 36—37.