VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 187
jahu zapriječeni. Istog mjeseca Marojicu izabraše kao računarstvenog časnika (officiate délie çinque ragioni). Ova oblast bijaše nadležna da pregleda i nadgleda državne račune, dohotke i kredite a zvala se delle cinque ragioni, jer je, kako kaže Luccari, bilo pet ovijeh časnika. Ma rojicu poslaše 25. augusta u Konavle, da upiše vojnike ; tu mu opet bi povjeren jedan državni nalog 28. februara 1668. Dubrovnik skupljenom vojskom, kojom je u prvo vrijeme iza trešnje zapovijedao Marojica Kaboga, mogaše čuvati red, ali ne odbraniti se od koje vrlo teške pogibelji, kakva je mogla biti ona od Turaka i ona od Mletaka; da pak zapriječi štetno djelovanje hajduka, nastavi da prikazuje protiv njih svoje tužbe .duždu i njegovoj vladi po svome zastupniku u Mlecima. Pogibelj turska bijaše strašna, ali Marojica svojom hrabrom odluč nosti koristeći se ličnijem vezama s Turcima, prije sam, a poslije do govorno s drugijem hrabrijem Dubrovčanima, koji, kako i on bijahu spravni da se žrtvuju za domovinu, spasi je s njima od ove pogibelji. Stoga da označimo potpuno njegovu ličnost, treba da ovdje istaknemo, premda već poznate, neke zgode nekoliko godina iza trešnje, u kojijem Marojica steče veliku zaslugu. Kad 1669. g. bi ugovoren mir izmedju Mlečića i Turaka, prvi po kušaše, da dobiju od Turaka trgovačkijeh probitaka na štetu dubrovačke trgovine u Bosni ; ovi pak nastojahu da smetu Dubrovčanima istu tr govinu. Tada republika, da osujeti pogibelj, promisli da g. 1670—71 po šalje Kabogu kao poklisara u Tursku. Njegov rad u tome bi vrlo ko ristan a ola*koćen okolnosti vrlo povoljnom za nj. On već prije svoje osude bijaše bio s dubrovačkijem poklisarima u Carigradu i tada od Isardjika do Carigrada bješe u njihovoj službi mlad Turčin, po imenu Sulejman, koji se bješe osobito zaljubio u mladog Marojiçu, te se raža lostio, kad mu je trebalo da ostavi Marojicu pri povratku njegovu i poklisara u Dubrovnik. Sulejman ostade u Carigradu i kako bješe izvan redne oštroumnosti uljeze poslije u državnu službu, te poče uzlaziti, dok postade velikijem vezirom gojeći svedj ljubav prema Kabogi. Kad ovaj 1671. dodje u Carigrad, nadje u velikog vezira Sulejmana ljubaznog prijatelja, koji ga srdačno podupre i Kabogi podje tako za rukom, da izvrši svoje poklisarstvo veoma povoljnijem uspjehom. Ali Kaboga steče neumrlu zaslugu 1678. novijem poklisarstvom u Carigradu, kad svojom odlučnosti i izlažući izvjesnoj pogibelji svoj ži vot, spasi Dubrovnik od propasti.') Mlečići, koje podupiraše veliki ve zir KaraMustafa, bijahu nanijeli tešku štetu trgovini Dubrovnika, koji bijaše stovarište za trgovinu u Bosni i tražahu, da Spljet i Makarska l ) Engel. Geschichte des Freistaates Ragusa str. 242—249 i Beilage No. XI. Reise Journal der Ragusanischen Abgesandten, str. 318. pod 11 maja. EngelStojanović istr. 109—112. i str. 155 i ost.
