VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 305
305 Kako iz ovoga vidimo, to je navod Klenar ili Wipfler najmladji. Ali ne samo da je najmladji, nego se i kosi s tvrdnjom Nikole Istvânffyja, koji se rodio u Baranjskoj županiji god. 1538. Kosi se i s tvrdnjom bistričkih redovnika i svjedočanstvom jednoga biskupa u Rimniku, koji je pisao historiju samostana, a koji tvrdi, da su moći, koje se čuvaju u bistričkom samostanu, kosti sv. Grgura Dekapoljskoga (umro oko 770. u Carigradu). Ovdje bi se mogle samo odlučnim dokazima oboriti mnogo sta rije i vjerojatnije verzije, pa ustanoviti, da su ove moći kosti sv. Ivana Kapistrana. Ovi bi dokazi bili: 1. korona na glavi mrtvog tijela, 2. fra njevački habit na mrtvom tijelu, i 3. listina Barbulova, po kojoj je ban Barbul moći kupio u Ugarskoj. Sve drugo je nuzgredno. Kaludjeri su mogli promijeniti sanduk, stalak, grbove, slova, sanduk su i zbilja obnovili, ali nije tako lako dirati u same sv. moći ili promijeniti po drijetlo, koje se nalazi napisano. To bi bila povrjeda pieteta i po štovanja. Zato smo mi, razbivši pečate i skinuvši pokrov s moći, tražili ona tri dokaza, ali ih uistinu nijesmo našli. Borme mi, sva trojica (ja, Antun Ungvâry provincijal, natporučnik Stjepan Papp) ne samo smo gledali, nego i pipali rukama cijelu lubanju, ali kakvoj kosi ni traga. Nijesmo vidjeli ni franjevačkoga habita, uzalud smo tražili i pismeni dokumenat o nabavi tih moći, niti ih je bilo u sanduku, niti u samo stanu. Prama Nikoli Jorga, sadanjem najznamenitijem rumunjskom hi storičaru, nebi ni mogao opstajati ovakav pisani dokumenat, jer je ban Barbul prije 1521. umro, pa tako ne bi bio mogao 1526. nabavljati moći. (Geschichte des rumänischen Volkes, Gotha 1905. I. sv. 368—370.) Nakon ovako jasnih činjenica nijesmo htjeli, bona fide, prihvatiti ova kove bludnje, koje su napisali Schmeiczer i Subotin, i nijesmo htjeli sto hiljada ljudi zaluditi. Uostalom ne marimo, ako franjevci iločki ponovno koga pošalju, da ispituje moći sv. Ivana. Mogu ih izmjeriti, mogu fo tografirati moći i sanduk (ako ih dakako onamo puste i ne ubiju !), ali ako hoće istinu da kažu, i oni ne će moći to za sigurno utvrditi, da je to bez dvojbe tijelo sv. Ivana Kapistrana. Dr. Karàcsonyi Jânos. 11. Vrlo sam zahvalan g. dr. Karàcsonyi, što se je osvrnuo na moj prikaz u „Vjesniku" : „Relikvije sv. Ivana Kapistrana" i što hoće da unese „malo svjetla" u toj dosta tamnoj stvari. Ali ne mogu mukom prijeći preko nekih tvrdnja, koje on navodi u tom svome osvrtu. 1. Imputira meni, da sam „držao za pogrješku" i da sam „pri govorio", što su Madžari išli ispitivati sv. moći. Toga ja nigdje nijesam napisao. Ja sam kritikovao način njihova istraživanja i do 20