VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 166
166 vrata, te na taj način činiti javnu pokoru. Tko se nije htio pokoravati, bio je izopćen iz crkve i proćeran iz sviju mletačkih zemalja i voda. Tršćanski biskupi pristajali su takodjer uz novu vjeru. Tako je biskup Petar Bonomo pristajao uz reformaciju, te je i Primoža Truba ra god. 1526. namjestio i posvetio za svećenika, te mu dao prve upute u novoj vjerskoj struji. Trubar je dapače najprije u Trstu propovjedao u novom duhu na slovenskom jeziku. Poslije smrti Bonoma (1546.) bude izabran tršćanskim biskupom Franjo ll.'Jozefić Rican (Rizzano), koji je dotle bio biskupom u Senju. Jozefić bio je samo kratko vrijeme bis kupom u Trstu, jer je odmah bio poradi krivovjerja optužen i protjeran, te je doskora i umro od žalosti. 12 ) Na Rijeci se je takodjer reformacija raširila, kako i po drugim gradovima, te se je i tamo pokušarb, da se je iskorijeni. U crkvenom pogledu pripadala je tada Rijeka biskupiji puljskoj, dočim je u političkom pogledu pripadala nutarnjoaustrijskoj vladi u Gracu kano posebna po litička oblast. 1:! ) Papa Grgur XIII. opomenuo je uz posebni brève od 7. svibnja god. 1575. nadvojvodu Karla, što je u nekim svojim gradovima dozvolio slobodu vjeroispovijedanja. Na to je nadvojvoda uvjerio pa pinskog nuncija Felicijana Ninguarda, da imade u njegovim gradovima sto puta više katolika od protestanata, koji su još samo gdjegdje trp ljeni, dočim ih na pr. na Rijeci više nema, te da tamo nema nikakve pogibelji za katolicizam. 14 ) Klaudije Sozomeno, biskup od Pule izdao je od god. 1595. strogu naredbu, da suzbije protestantizam, kojom je na Rijeci ukinuo hrvatsko bogoslužje, kano pomagalo hrvatskim protestantima, 15 ) ipak su se osamljeni slučajevi i nadalje održali na Rijeci. Papa Klement VIII. tražio je od nadvojvode Ferdinanda, da nekoga bivšeg dominikanca, koji se je nalazio u zatvoru na Rijeci, i koji je mnogo godina u onim krajevima propovijedao, te bio zatvoren po nalogu nad vojvode, pošalje u Rim inkviziciji. 11 ') Konačno su se po svoj prilici svi protestanti iz Rijeke odselili, jer kad je Ferdinand II. dozvolio, da protestantski emigranti, kojima nije dokazana osobita krivnja, smiju dobiti dozvolu za pobiranje ka mata od svoje imovine, bilo je to napose dne 3. prosinca god. 1636. naloženo kapetanu od Rijeke, da on to na Rijeci publicira. 17 ) Prerevna inkvizicija iskorjenila je doskoro reformaciju iz sviju mle tačkih zemalja po Istri i ondje, gdje je imala crkvenu jurisdikciju, te u ) Bučar : Povijest hrv. protest, književnosti, p. 35, 50, 13 ) D. F. Sišić . Rijeka i riječko pitanje, p. 7. u ) Loserth: Reformation und Gegenreformation, p. 291. 15 ) Bučar: Ibidem, p. 173. 16 ) Loserth: Akten und Correspondenzen unter Ferdinand II. p. 787. u ) Ibidem, p. 920.