VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 167
167 je bez dvojbe pazila i na importovanje hrvatskih glagolskih protestant skih knjiga, kojima se je nastojalo iz susjedne Kranjske i Hrvatske ši riti reformacija po Istri, jer se ne jedamput spominje, kako su ove po Istri vrlo slabo raspačavane. U glavnome nacrtali smo ukratko teško stanje po reformaciju i reformatore po Istri i susjednim krajevima. Uza sve te poteškoće bilo je u Istri dosta odličnih muževa koji su bili odlučni pristaše reforma cije, i koji su u koliko ini je samo bilo moguće, nastojali u tom pravcu djelovati po Istri, ili su se kasnije istakli u stranome svijetu kano zna meniti pobornici reformacije. Za nas Hrvate je to pak tim zanimljivije, jer su istarski reforma tori potakli i izdali te stvorili posebnu protestantsku hrvatsku glagolsku književnost za dobe re formacije, koja je i kasnije znatno uplivala na razvoj hrvatske, a napose crkvene književnosti. U tom pogledu je osobito važna ličnost bivši biskup u Kopru i Modrušu Petar Pavao Vergerije} 9 ) Vergerije se rodio u Kopru (1489.), te se najprije posvetio pravu. Kad mu je žena umrla, podje u Rim, gdje mu je bio sinovac Aurelije tajnikom pape Klementa VII., te se posveti svećeničkom staležu. Pape zavoliše Vergcrija utoliko, da je nekoliko puta bio poslan kao legat u Njemačku, a car Ferdinand ga je specijalno zavolio. Vergerije se je na svojim misijama sastao i sa Lutherom, te ga je htio nagovoriti za kon cil u Italiji a protiv koncila u Njemačkoj, za čim je Luther sa svojim pristašama težio. God. 1536. postade Vergerije za svoje zasluge bis kupom u Kopru i ostavi Rim, no ipak ostade i na dalje u službi pape, dok ne bude kod kurije osumnjičen, pošto je općio dosta s protestan tima, da naginje novoj vjerskoj struji. Da se opravda od sumnje, na pisao je dijelo „Adversus apostatas Germaniae" ; no kako je zato morao čitati mnoga dijela njemačkih reformatora, poče kolebati u vjeri i do skora se pridruži novovjercima. Vergerije pridobije za novu nauku tršćanskog biskupa Franju Jo zefića i svoga brata biskupa puljskog Ivana, te sad oba brata započeše da obraćaju svoj narod po Istri na novu vjeru. I tako dodje Vergerije pod crkvenu istragu, a inkvizicija ga liši biskupske časti i progna iz Kopra. Vergerije je nastojao da dodje pred koncil u Tridentu (1546.), no ne bude pripušten, da se opravda, jer je još bio pod crkvenom istra gom. Na to ostavi sasvim katoličku crkvu i zaputi se u Švicarsku mje sto u Rim, kamo su ga na sud citirali. U Švicarskoj napiše Vergerije svoju Apologiju i više brošura, u kojima je nastojao opravdati svoj ') Bučar: op. cit. p. 31.
