VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 165

165 ć'ani Južni polaziti na misu na svečane dane, da ne treba jesti meso u petak, i na kvaterne dane, da se slike i kipovi svetih imadu štovati, da se dobrim dijelima i postom pomaže dušama u čistilištu, da ne treba čitati knjige od Kalvina i drugih heretika, da fratri i svećenici nemaju raditi težačkog posla, te da se ne smiju ženiti. Dobro je da je što više svećenstva u narodu, da ga na pravi put vodi i spašava ; pa je dobro paliti svjetlo u crkvama pred svetim sakramentima i ostalim svecima. Od srca žalim, da sam kroz 15 godina bio zaveden krivovjerjem, te sam ja nesretnik još isto pomagao i širiti. U buduće pak obećajem, da ne ću čitati niti držati ma kakovih heretičkih knjiga, i da ću svaku sumnjivu osobu odmah prijaviti inkviziciji. Ujedno izjavljujem, da ću činiti svaku pokoru, koja će mi biti naložena, te se joj ne ću protiviti. Takodjer obećajem da ne ću pobjeći' niti uteći nikuda bez dozvole svetog ov3g suda, te da ću se uvijek na poziv sv. inkvizicije i njezinih sada

njih i budućih zastupnika staviti osobno i u svako vrijeme pred sud. I ako bi se kada ogriješio protiv ove svoje zakletve, podvrgavam se svakoj kazni. Tako mi Bog pomogao i sv. evandjelje." Ova zakletva bude izrečena u nedelju dne 21. VIII. god. 1583. u glavnoj crkvi u Vodnjanu za svečane mise i usred propovijedi uz obično zato ceremonije. Tom aktu prisustvovao je zastupnik crkve, glavni vikar i propovijednik inkvizicije, načelnik grada kano zastupnik mletačke državne vlasti i providur Istre, te mnoštvo svijeta. Poslije prisege bude Cineji označena kuća u Vodnjanu za stano

vanje i doživotni zatvor, te mu je uručena kopija osude u prisustvu dvojice kanonika, jednog odvjetnika i jednog gradjana kao svjedoka.

11

) Iz tog primjera jasno vidimo što su sve novi reformatori pobijali u katoličkoj crkvi, i kakovu su nauku nastojali unijeti u istarski puk. 'Na Krku spominje se god. 1551. Nikola Zotino, god. 1555. Ipolit Kraja, a god. 1559. Nikola Ungarić. Na Cresu propovijedao je u novom duhu provincijal franciskana minorita fra Baldo Lupetina (rodjen god. 1503.), kojega su kano he

retika na prijavu Jakoba Curzole iz Cresa u iMlecima god. 1541. za

tvorili, a nakon 20 godišnjeg zatvora potopili u lagunima na zahtjev rimske inkvizicije. Isti Lupetina (Ubaldo Laputino) bio je rodom iz La

bina, te je prvi ustao za novu vjeru u Istri, koju nije htio više nikada javno opozvati, pa je to svoje osvjedočenje i glavom platio. Uz Lupe

tina pristali su brzo i njegov nećak Flacije i Petar P. Vergerije. Za mnoge pristaše nove vjere niti se nezna, pošto su mnogi na

ravno i utekli ispred suda inkvizicije i njezinih mnogobrojnih parnica. Svi iole sumnjivi novovjerci bili su citirani pred crkveni sud, gdje su se morali javno odreći sviju vjerskih novotarija. Dapače su morali pri

sustvovati procesijama bosi sa svijećama u rukama i remenom oko u

) Atti e memorie, XVII. p. 184.