VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 163

163 tom pismu, koje možemo smatrati javnim mnijenjem tadanje dobe, hvali se uvelike Ungnad i njegovo poduzeće oko hrvatske protestantske tis

kare, a Stjepana Konzula Istranina i Antuna Dalmatina nazivlje drugim Cirilom i Metodom, koji su pravu istinu svetoga pisma iznijeli na svjetlo na našem hrvatskom jeziku : „Bog neka udijeli svoju milost svoj toj gospodi i svima, koji su oko toga radili i brinuli se, a mi Hrvati mo

limo Boga svaki dan svesrdno i ponizno, da isti započeto božansko hrvatsko dijelo i koncu privedu, a poslije smrti, podijelio im Bože raj nebeski." Poslije još piše spomenuti Vernković, da je čuo, da će se iz

dati i čitava Biblija, pak moli Pomazanića, da mu i istu pošalje, te da će je takodjer drage volje platiti.

8

) Iz parnica, što ih je mletačka vlada povela protiv reformatora po Istri doznajemo, da se je reformacija dotakla svakog grada u Istri. U popisu tih parnica nalazimo citirana skoro sva mjesta : Novigrad, Pula, Labin, Milje, Piran, Plomin, Bale, Tinjah, Fazana, Kopar, Umag, Gorica, Buzet, Trst, Prem, Vodica, Turnijak, Rijeka, Ližnjan, Vrsar, Osor, Frata, Poreč, Oglaj, Motovunj, Trzić, Gradiška i Vranja. Svi sumnjivi budu pozvani pred crkveni sud, i protiv njih podig

nute vjerske parnice. Svi su se morali uz javnu pokoru odreći svih vjerskih novotarija. Tko se nije htio pokajati, morao je ostaviti sve mletačke zemlje i vode, te bijaše javno izopćen iz crkve. Najstariji takav proces je od godine 1542., a posljednji od god. 1775. Ukupno ih imade pobilježenih 161, od kojih se mnogi tiču i optu

ženih Hrvata, kako bar sudimo po njihovim imenima. Nekoji procesi morali su biti vrlo opširni, jer je kod jednog na pr. registrovano 164 komada spisa. Najveći kontingenat spisa dala je obitelj Vergerija, s kojom je u savezu preko 50 procesa. Grad Kopar bio je čini se sijelo nove nauke, uz koji je i Labin dao neke odlične borce na tom polju. Da spomenemo na pr. samo glasovitog teologa Flacija Ilirika. U Labinu spominje se još godine 1581., da je tamo bilo dosta krivovjeraca. U Pnlju se spominje god. 1556. kano pristaša nove vjere pop Ivan Marija A star, a dvije godine kasnije Mihovil de Parenzani (od Poreča). U Buzetu spominje se god. 1555. župnik Ainebl, god. 1556. fra Ivan Krstitelj Romer, god. 1561.—1571. fra Mikula. Župniku Boni

faciju od Buzeta poklonjena su dva primjerka glagolskog Katekizma iz hrvatske protestantske tiskare u Urachu.

9

) Zanimiv je osobito i grad Vodnjan (Dignano), gdje se je refor

macija uvelike uvriježila. Pošto je čuo biskup puljski Klaudije Sozo

menus, da se ondje nalaze neki heretici i sumnjive osobe, odlučio je i 8

) Kostrenčić, op. cit. p. 1

1?''. '•') Slavischer Buchcrdriick, Tübingen: Verzeichnis der Bücher, od godine 1565, Popis knjigu, Carniola 1916. (Bučar).