VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 162

162 hoffer) i Krištof Kiée, da im je upravitelj grofovije Nikola Arardi stavio alternativu, da postanu katolici ili da ostave grofoviju za šest nedelja. Krafthoffer kano plemić i član kranjskih staleža zatražio je da ovi in

terveniraju kod grofa G jure Klievenhüllera, koji je bio od god. 1574. kapetan i najamnik grofovije, te je sam ispovijedao protestantsku vjeru. Biskup od Pule Klaudije Sozomeno tražio je od nadvojvode Karla, da dade zatvoriti protestantske propovjednike, koji su dolazili u njegovu diecezu, u koliko se je ona nalazila u grofoviji Istri. Iste godine je dobio odmah nalog i riječki kapetan Leonardo Attemis (Athems), da može zatvarati protestantske propovjednike u Istri i na Krasu.

5

) Austrijski nadvojvode izdavaju svaki čas. vrlo stroge naredbe za čitavu podloženu im Istru i Kras, a napose za Pazin, tjeraju prote

stantske propovjednike i njihove obitelji iz svoje zemlje, te im se groze, da će ih kano krivovjerce predati rimskoj inkviziciji. Medju inim za

branjuje se pozivati u zemlju nove propovjednike a evangelicima odu

zimlju se službe, koje se predavaiu katolicima. Nadalje se zabranjuje čitanje heretičkih knjiga, pokapanje protestanata, te držanje protestant

skih škola i crkvi (god. 1582. i 1590.),

6

) God. 1598. bude plemić Franjo von Wagen (zu Wagensberg auf Wöllau und Prewald) u pazinskoj grofoviji a pićanskoj biskupiji optužen, da daje seljacima protestantske knjige, što je bilo, kano i čitanje istih, strogo zabranjeno, te je pro

tjeran iz Pazina.

7

) Preko Trsta prelazila je reformacija u zapadnu Istru. U Trstu bilo je već god. 1523. po nalogu nadvojvode Ferdinanda zabranjeno čitati luteranske knjige, što nije medjutim mnogo koristilo. God. 1566. ras

pituje se Ferdinand u nadvojvode Karla o stanju reformatora u Trstu, kojih još nije nestalo, te su se raširili po susjednoj Istri. Nadalje širio se je protestantizam po istočnoj Istri i istarskim oto

cima i preko Kranjske. I hrvatsko svećenstvo u Istri, poticano nekim svojim biskupima, osobito braćom Vergerijima, prionulo je u velikom mnoštvu uz reformaciju. Istra je dapače u tom pogledu bila zastupana s nekojim vrlo uglednim ličnostima, od kojih su neki, kano Flacije došli i na svjetski glas. Hrvatski svećenici, osobito pak glagolaši, tim radije su pristali uz reformaciju, pošto se je ona širila njihovim narodnim hrvatskim jezikom i toli omiljenom glagolicom, kojoj Venecija nije bila uvijek prijateljica. Sačuvan nam je njemački prijevod glagolskog pisma od Vincença Vernkovića iz Tinjana (Antignana) kraj Pazina na Matiju Pomazanića, koji je bio zaposlen kod hrvatske tiskare u Urachu (25. II. 1562.), gdje mu se ovaj zahvaljuje na priposlanoj hrvatskoj (glagolskoj) postili. U r

') De Francesclii: I/ Istha, 294. °) Loserth : Reformation und Gegenreformation, p. 384 ' '') Loserth; Akten und Korrespondenzen unter Ferdinand II. Diu I. p. 784