VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 161
Reformacija medju Hrvatima po Istri. Medju Hrvate u Istri, koja je u XVI. stoljeću pripadala koje pod mletačku republiku a koje pod austrijsku vladu, prodre takodjer doskora reformacija. Isprvine je i sama mletačka republika naginjala novom vjerskom pokretu, te se je dapače i jedno vrijeme skanjivala proglasiti papinsku bulu protiv reformacije i Lutera krivovjercem, a od inkvizicije, koja je uvedena za pape Pavla III. (1542.) tražila je, da moraju i svjetovnjaci biti prisutni, i da se presude moraju poslati prije na vijeće Desetorice. 1 ) Vremenom prione Venecija iopet starom katolicizmu, te ustroji dapače i sama inkviziciju protiv nevjernika, ne htijući se zamjeriti Rimu, poglavito iz političkih razloga. Taj vrhovni vjerski sud ili inkvizicija dje lovala je i po Istri, u koliko je ova zemlja bila mletačka pokrajina. 1 ) Od čitave Istre pripadala je u ono vrijeme jedina pazinska gro folija austrijskim vojvodama, gdje se takodjer nije dozvoljavala refor macija, te je svatko bio prognan, koji bi se javno priznao Luteranom. 3 ) Uza sve to se je reformacija po Istri, i to najprije po paz ' skorn kraju znatno i brzo raširila, tako, da je upravo Pazin postao središtem, iz kojeg se je reformacija širila po Istri. Staleški pisar kranjski u Lju bljani i revni propagator protestantizma medju Hrvatima Matija Klobner spominje na pr. u svom pismu na Primoža Trubara (24. II. 1560.), da mu je za hrvatsku tiskaru u Urachu obećala jur god. 1559. svoju pri pomoć i ugledna gospodja iz Pazina od obitelji Moškonja. 4 ) U Pazinu seje reformacija već rano pojavila, te je već god. 1549. optužila inkviziciia, koja je i ondje nastupila i djelovala, da pazinska općina pristaje uz reformaciju. Godine 1575. tužili su se kranjskim staležima, kamo je admini strativno pripadala pazinska grofofija, plemić Ezekija Krafthoffer (Croz *) Atti c memoric della societa Istriana, Parenzo, II. 189. ') Jednako jc u ono vrijeme bila zavedena inkvizicija i po nekim talijanskim zem ljama, kao u Ferrari, Modern'. Lučci i Napulju, s kojima je Istra po talijanskoj kulturi bila u uskom savezu. s ) Kostrenčić : Heiträge zur Geschichte der protest. Literatur, p. f). 4 ) Kostrenčić, Ibidem.