VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)

Strana - SVESKA 3. - 194

194 bio župnim gradom i središtem župe, jer bi tada morao ostati kaki trag njegova plemena, ali toga nema. Vlasnici na teritoriju njegovu jesu nekoji poznati članovi roda Beluša i neki plemići, za koje smo prije rekli, da nijesu svojim porijeklom daleko od prvih. Beluši su pak ovdje stranci, došli valjda za bana i vojvode Beluša u dvanaestom vijeku. Zato mislimo, da je Stari grad sa svojim teritorijem bio od najstarijih vremena neodvisnim državnim posjedom. To potvrdjuje i povijest Koprivnice, koja ga je zamijenila, a koja se smatrala nekim sijelom hrvatskih vojvoda Koprivnica je došla na glas pod konac trinaestoga vijeka. Za silovitoga vladanja kralja Stjepana (1270.—1272.) htio je hrvatski ban Joakim sin glasovitoga bana kralja Bele ' Stjepana, da Hrvatska ima svoga vojvodu, kako je bilo za vojvode Bele. Zato je, dok se otac kralj Stjepan spremao na Srbiju, uzeo mladoga kraljevića Vladislava i zaklonio ga u Koprivnicu. Vojska je kraljeva morala opsijedati Koprivnicu, a kod obrane se mladoga vojvode osobito odlikovao kaštelan knez Bogodar. Njegove zasluge ističe sam Vladislav, čim je postao kraljem, te mu daruje neki posjed u željeznoj županiji.

150

) U doba plemića od Kisega bila je Koprivnica sijelo njihove moći preko Drave. Po njoj su nosili i predikat „od Koprivnice".

151

) Kad je ban Mikić koncem godine 1326. ili početkom godine 1327. skršio moć plemića od Kisega i osvojio Koprivnicu, ona ne samo, da nije pala, nego se još jače digla. U njoj često boravi ban Mikić, a za kralja Ljudevita hrvatski vojvoda. Godine 1356. dao je kralj Ljudevit Koprivnici one slobode, koje je imao i Zagreb, „da se nadalje rečena Koprivnica bude smatrala kao slobodni i poglaviti grad kraljevski".

152

) Koprivnici susjedni Bregi bili su godine 1336. vlasništvo Andrije i Beka sina Stjepana sina Beluševa i Stjepana sina Beka. Oni su imali samo jedan dio Brega, dok su drugi dio imali njihovi rodjaci, kojih ne poznajemo. Uz privolu svojih rodjaka, dali su svoj dio plemenitoj gpspodji Cali sestri Stjepana sina Beka, a ženi Tome kaštelana Stenišnjaka „poradi ljubavi i radosti dragoga srodstva" uz uvjet, ako ne će imati djece, da će im posjed biti vraćen.

153

) Par mjeseci kasnije taj su uvjet dokinuli.

154

) Današnji se Sigetec prije zvao Otok i Siget. To je bio veći posjed, te je imao više vlasnika. G. 1335. spominju se Bartol sin Ivana, Dionizije sin Kuzme (sina Pribislava) i njegov bližnji rodjak Dionizije sin Mirka. Bartol sin Ivana založio je obojici Dionizija svoj dio u Otoku za devet 15

°) Cod. VII. No. 369. p. 415. 1272. 151

) Dr. Karâcsonyi Jânos: A magyar nemzetségek. II. p. 154. 152

) Cod. XII. No. 280. p. 373. 1356. 15

») Cod. X. No, 202. p. 271. 1336. Cod. X. No. 213. p. 282. 1336.