VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)

Strana - SVESKA 3. - 195

195 maraka. 155 ) Susjed je Bartola sina Ivanova bio na dijelu nekoga Pe­turke Stjepan sin Farkaša sina Tolimirova sa svojom braćom Lev­random i Adrijanom. 156 ) Oni su dio Peturke dobili po baštinskom pravu. Uza sve to morali su voditi parnicu s Nikolom sinom Pavla sina Banka, koji se nalazio kao kaštelan u gradu Golubovcu „na granicama kraljevine Srbije". Iz iste rasprave razabiremo, da je Nikola sin Pavla imao takodjer dijela u Otoku ili Sigetu. Budući Nikola nije htio ni doći na ročište ni poslati zamjenika, odredio je ban Mikić, da Stjepan sin Farkašev smije kroz petnaest dana živjeti na posjedu Nikolinu Otoku, da ga tako kazni. Posjed je Peturka bio do posjeda sinova Stjepana sina Beluševa kod Brega. Kod Koprivnice je imao jedan posjed biskup zagrebački. Spominje se već godine 1201., a bio je do posjeda Tolimira oca Farkaševa. Da je posjed doista bio ovdje, svjedoči ime potoka Smrdeka, koji se češće u ispravama spominje na ovoj strani Koprivnice. 157 ) Posjednici na istočnoj strani Koprivnice bili su vlasnici i na jugu prema Rovišću. Godine 1255. spominju se kao medjaši rovišćanskih predijalaca na gornjoj Velikoj i Komarnici sinovi Pribislava i Farkaš sin Tolimira, a godine 1270. Banko. 158 ) Ti posjedi nijesu sigurno ništa drugo bili, nego nastavak na posjede kod Brega. Subotica sjeverno od Koprivnice spadala je još k zemljama koprivničkim. Tu su stekli po­sjeda plemići Kalnički Čanjevčani. 159 ) Posjedi opet sjeverne Komarnice nemaju ništa­zajednička s po­sjedima koprivničkim. Promotrimo li ih u najstarijoj njihovoj slici, koju sebi po ispravama možemo stvoriti, vidimo, da su se tim krajem ste­rali prostrani javni posjedi ispremješani s posjedima domaćega plem­stva. Strano je plemstvo istom postepeno došlo u ove krajeve na voj­vodske zemlje. Iz toga zaključujemo, da su javni posjedi sjeverne Ko­marnice, dotično posjedi naseljenoga stranoga plemstva, ostatak gradskih zemalja jedne župe, koja se tuda protezala, dok su zemlje domaćega plemstva njegova djedina. Središte javnih posjeda u ovome kraju bili su posjedi Slanje i Zelena. Odgovaraju današnjemu Slanju na Bednji. Tu je na brdu Gra­diću, gdje se danas spominju Stari graci, južno od Slanja stajao Stari grad, za kojega mislimo, da je nekada bio sijelo župe. 160 ) Slanje je i Zelenu kralj Andrija bio poklonio sibinjskom županu Ivačinu sinu Geče za brojne njegove zasluge naročito, kad je kralj Andrija htio pomoći Bugarima. Kad je još za života svoga oca mladi kralj Bela opozvao 155 ) Cod. X. No. 154. p. 212. 1335. 156 ) Cod. X. No. 265. p. 256. 1337. 157 ) Cod. III. No. 8. p. 9. 1201. 15s ) Cod. IV. No. 514. p. 597. 1255. Cod. V. No. 24. p. 575. 1270. 159 ) Cod. XI. No. 275. p. 362 1347. 1M ) Cod. V. No. 641. p. 133. 1259.

Next

/
Thumbnails
Contents