VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 2. - 105
strogost, uvedena usled pobune zrinjsko-frankopanske po celoj zemlji, pripomogla je Zorčiću, da se održi u novom zvanju, ali unija nije mogla da uhvati korena u srpskom narodu, nego se ograničila na nekoliko pravoslavnih sveštenika i kaludjera i na sasvim neznatan deo naroda. Pre nego što priredim novo, popunjeno izdanje „Seobe Srba u Hrvatsku i Slavoniju" (Сеоба Срба у Хрватску и Сл-лвошуу, наиисао др. Алекса Ив uh, Ср. Карловци 1909.), naumio sam, da pojedine delove ove knjige, koji se mogu izlučiti kao posebna celina, obradim u obliku studija i da uz njih obelodanim nove dokumente о tom predmetu. Izlazeći pred javnost sa prvom takom studijom, napomenuću, da se о crkvenom životu hrvatskoslavonskih Srba tokom XVII. stoleća nalazi materijala i u neštampanoj zbirci Radoslava Lopašića (svojini Jugoslavenske Akademije u Zagrebu), kojom sam se poslužio pri pisanju ove studije, zatim u prilozima prof. Radoslava Grujića (još ne publikovanim, ali primljenim za izdanja Srpske kralj. Akademije u Beogradu). Dokumente, koje ovde obelodanjujem, našao sam u nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, u odeljcima Ecclesiastica, Juridica, Politica i Epistolae ad episcopos zagrabienses. Dva dokumenta (br. II. i X.) potiču iz kr. zem. arkiva. I. Grac, 10. januara 1612. Nadvojvoda Ferdinand potvrdjuje i proširuje pravo, dato 23. marta 1611. vladici Simeon u Vretanji, da može svoje vernike Srbe kažnjavati na novčanu globu, kad što skrive u crkvenim stvarima. Wir Ferdinand, von Gottes Gnaden Ertzhertzog zu Österreich, Hertzog zu Burgund, Steyr, Khärndcn, Crain und Wiertenberg, Gräfte zu Ту roll und Görtz, entbieten N. allen und jeden auf den croatischen und wündischen Gränitzen verhandenen Ober und Haubtleuthen auch andern Befehls und Kriegs Diensthabern, wie auch denen, so wohl an den crainerischen Confinen als in Crabatten und Windischland, nider gerichten und wohnenden Wallachen, so sich der griechischen Lehr biss Dato gebraucht haben, unser fürstliche Gnad und alles Guets. Und ob Wir gleichwohl dem ehrwürdigen, unserm lieben andächtigen Simeon Vretania alss der Wallachen und Rascianer angemelten Orthen fürgestelten Bischoff und fürnehmen Seelsorger, den dreyundzwanzigsten Tag Marth, dess nechst verstrichenen Jahrs ein solches Patent ertheilt, damit durch seinen Fleiss und eyfrige Bearbeitung allerley wunder bahrliche, im Schwung gehende, ungebührende Ihrthumben und ver bottene aberglaubige Opiniones, so der wahren catolischen Kirchen und