VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 350
350 spisat ove knjige ja žakan Barić Mandić u Veji (— gradu Krku) na 11. juleja, kada bihomo vsi žakni od otoka na skuli i tumači nam je pop Jivan Tomašić, to je kalonik od Veje (— grada Krka) pod biskupom Petrom Pavlom Karolom !" 5. Ogromno djelo ili enciklopedija znanja, koje je bilo potrebito svakomu popu glagolašu i koje se čuva u arhivu Jugosl. akademije u Zagrebu pod signaturom I. d. 40., napisano je bilo u 17. vijeku u gradu Krku. U svojoj „Hrvatskoj glagolskoj knjizi" na str. 167. izrazio sam dvojbu, da je ovo ogromno djelo napisano bilo ili na Rijeci ili u gradu Krku Medjutim sam proučio stanje riječko narječje od 16. —18. vijeka i uvjerio se, da ovo djelo nije moglo nastati na Rijeci, već jedino u gradu Krku, te da ga je napisao koji žakan, bilježeći predavanja svojih profesora i sve ono, što je držao, da će trebati u svojem budućem svećeničkom zvanju, ili možda i koji od profesora, te da mu je ovo ogromno djelo služilo kao pomoćna knjiga u njegovim predavanjima i u uzgoju svećeničkoga podmlatka. O tom ogromnom djelu govori se izbliže u mojoj „Hrvatskoj glagolskoj knjizi" od str. 166.—172. 6. U gradu Krku pisala su se još u drugoj polovici 18. vijeka tako zvana oficija ili službe za svetkovine raznih svetaca hrvatskim jezikom i glagolskim pismom za crkvu u gradu Krku, košto nam jasno dokazuje jedna zbirka oficija za sve svečane dane u godini, koja se čuva kod ravnatelja kr. zemaljskoga muzeja u Zagrebu, prof. dra. Brunšmida. Ova je knjižica bila napisana u drugoj polovici 18. vijeka, što raza birem odatle, što se na listu 9. a. spominje naredba iz god., 1748., a napisana je bila u gradu Krku, što razabirem odatle, što se na listu 10. b. spominje usvećenje ili po svećenje crkve vejske (= grada Krka) treće nedjelje mjeseca oktobra. 7. Otac fra Lovrcnco Vejanin (= Krčanin) napisao je „Duhovnu obranu ili brambu" u 17. vijeku, košto on veli is tizora crikvenoga. 0 toj duhovnoj obrani potanje govori prof. I. Koštial u Vjesniku staroslavenske akademije u Krku za god. 1913. na str. 68.—71. Iz spomenutih književnih se spomenika jasno razabire, da je i u gradu Krku, koji je danas talijanski grad, živio hrvatski jezik u prošlim vijekovima i imao slično narječje bašćanskomu hrvatskomu narječju. Strohal. Odredba za vrijednost turskoga novca g. 1689. Kad je sretno oružje austrijske vojske i saveznika njezinih iza g. 1686. potiski valo Turke iz Slavonije i Hrvatsko, prenesavši bojište na srpsko i bosansko zemljište, nastala je potreba, da se ustanovi vrijednost turskoga novca, koji je u nekoć turskim po krajinama, a tada oslobodjenim, kolao. Zato je 11. augusta 1689. po nalogu vojskovodje Ludovika vojvode Badenskoga izdana odredba, o vrijednosti turskoga novca. Ovu je izdao Lovro Maksimilijan Kherrn, carski ratni vijećnik u Sapcu. Ova glasi: Ex mandato screnissimi principis, domini, domini Louis de Baaden, sacraeque caesareac regiaeque maiestatis regni Hungariae plcnipotentis generalis commissariatus mihi data commissione notum facio, non solum civitati Shapacz. Klinck, Mitrouicz, Gregurouicz, Nembcze, Morouich, Rachan, Berchka, Iuankova, Jakoua, verum etiam omnibus mihi confidentis districtus incorporatis locis, quatenus suae maiestatis sacra tissimae seruitium constat, et altae memoratae instantiae gratiosum mandatum sit, ut in regno ratione monetae ordo obseruetur, itaque, ut duo denar.i unum, et tres parae quoque unum valeant grossum, si vero quis in uno uel alio contrarius esset, et hanc supradictam monetam non aeeipere vcllet, non solum eiusdem bona comfisjentur,
