VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 231
231 sabor u tom smislu stvori zakonske članke. To su ona znamenita četiri prva članka (od 29 članaka) požunskoga sabora g. 1687./78., koji su dobili kraljevu potvrdu malo prije 25. siječnja 1688. Mnogo se vijećalo, raspravljalo, pregovaralo na dvoru, u saboru i inače, dok je Leopoldu pošlo za rukom predobiti staleže i redove za svoje osnove. Prvi je dosad Turba iznio pravu genezu ovih znamenitih članaka. Da leko bi nas dovelo pratiti ga u prikazivanju, kako su nastali svi oni memoriali, koncepti, prijedlozi, zakonske osnove i kako li se zovu ; dosta je upozoriti na šesterostupačnu skrižaljku u Grundlagen I, 254—269., gdje je predočeno postajanje tih članaka počevši od 21. stu denoga 1687. do konačne zakonske formulacije. Ta je skrižaljka dosta vjerna slika velike kadšto borbe, što se vodila u rješavanju ovih za mašnih pitanja. Leopold I. je u glavnom ostvario svoje osnove, koliko se tada dalo. Mi ćemo sad ponajprije ukratko saopćiti sadržaj prvih četiriju zakonskih članaka 1687./8., a onda ćemo se redom osvrnuti na zname nitije točke tih članaka. 14 U prvom članku kažu staleži i redovi, da se nadvojvoda Josip za živa kralja i cara inaugurira, proglašuje i kruni kraljem, da se za priječi pogubno medjuvladje ; krunio se pak uz zakletvu 15 prihvativši u krunidbenoj povelji sadržane članke. Onda slijedi običajna krunidbena zakletva s dvije klauzule. Drugim se člankom izjavljuje {déclarant; Leopold je dva puta brisao „decernunt" prijašnjih koncepata) muška 16 primogenitura vla stitih (ex propriis lumbis; dakle ne posinjenih) potomaka Leopoldovih i zajamčuje krunidba, na saboru (diaetaliter) u Ugarskoj ; prije kru nidbe kralj će izdati diplomu i položiti zakletvu. Treći članak naredjuje : izumre li Leopoldova loza, prelazi pravo nasljedstva po primogenituri na muške potomke španjolskoga kralja Karla IL, a istom ako utrnu obadvije loze, nastupit će drevni i pri znati običaj i povlastica staleža i redova — izbor. 14 Kritički tekst donosi Turba 1. c; Decretum generale (II, 64—66) ima dobar tekst, koji se od originala neznatno razlikuje na tri mjesta, a isto tako i milenijsko izdanje korpusa ugarskoga prava. 15 Josipu je tada bilo istom 9 godina. Da se mogne valjano zakleti, bi 25. stu denoga krizman, a sutradan učini ga Leopold vitezom zlatnoga runa. 16 Žensko nasljedstvo ipak nije ovim člankom sasvim isključeno: Leopold je dva puta brisao riječ slobodan izbor Na žensku lozu smjeraju i riječi „avita et vetus appro bata consuetudo", što ih je predložio sam Leopold pa su i unišle u zakonski članak i u povelju. Dosad nepoznati tok vijećanja o toj točki Turbinim je istraživanjem utvrdio ovu činjenicu.
