VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 200
200 je sada kuća broj 2, godine 1687. bile dvije zidane kuće; jedna (južna) od ovih pripadala je barunu Stjepanu Čikulinu, a druga (sjevernija) na uglu trga i Markove ulice bila je vlasništvo tadašnjega bana Nikole grofa Erdeda. Cikulin je god. 1687. svoju kuću za 2300 forinti prodao grofu Ivanu Draškoviću i njegovoj ženi Magdaleni, rodjenoj grofici Na dažd. 48 U novije doba sagradila je kraljevina još i onu dvo katnicu na uglu Markove i Kapucinske ulice, čime je izgra djen čitav onaj četverokutni blok. Iz prave banske palače odseliše se tečajem vremena banski stol, hrvatska sabornica i zemaljski sudbeni stol. Najdulje ostade u njoj kr. zemaljski arkiv, koji se tekar 6. listopada 1913. preselio iz banske pa lače u novu sadašnju zgradu na Mažuranićevom trgu. Grof Ignac Gjulaj ostade hrvatskim banom sve do svoje smrti 11. studenoga 1831. S njim je u banskoj palači stano vala njegova supruga Julijana barunica Edelsheim, koja se rodila 17. veljače 1778. Ban je imao dva sina: Ignaca i Franju. Ignac se rodio 25. srpnja 1807. u Zagrebu, gdje je i umro 23. siječnja 1818. na veliku tugu svojih roditelja, koji ga pokopaše u crkvi sv. Katarine, gdje još i danas stoji njegov grobni spomenik. Ban Gjulaj postade god. 1823. zapovijedajućim generalom u Češkoj, a kasnije u Beču, ali je ipak zadržao bansku čast. Namjesnikom banske časti bijaše od god. 1823. do god. 1827. zagrebački biskup Makso Vrhovac, a od god. 1828. do god. 1832. biskup Aleksandar Alagović. Sam ban Gjulaj dolazio je i nadalje u Hrvatsku. Tako ga vidimo, gdje sazivlje i predsjeda na hrvatskim saborima god. 1825., 1827. i 1830. dočim je banski namjesnik Alagović predsjedao saboru, koji se 26. siječnja 1831. sastao u gradu Zagrebu. 49 — Kralj Franjo I. imenuje Gjulaja 7. listopada 1830. predsjednikom dvorskoga ratnoga vijeća, a dao mu je i najviša odliko * s Protocollum grada Zagreba, str. 116. (Rukopis u kr. zemalj. arkivu.) 49 Zapisnici hrvatskih sabora, knjiga XII. str. 309., 427. i dodatak.
