VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 182
182 boravila u Zagrebu. Nadaždi je ipak dosljedno sazivao sjed nice „banskoga stola" u Varaždin mjesto u Zagreb. Na molbe raznih velikaša, plemića i odvjetnika odvraćao je ban Na daždi, da će „banski stol" sazvati u Zagreb tekar onda, kada „zemaljsku kuću" preudese tako, da bude ban mogao u njoj stanovati. 12 Da zadovolji banovoj želji, dade hrvatski sabor godine 1761. temeljito preinačiti „zemaljsku kuću" u Zagrebu. Po želji bana Nadažda bude na kuću postavljen novi krov, u dvorištu sagradjena je staja za banove konje i kolnica za kočiju, a u samoj kući uredjena je kuhinja i preudešene su sobe za stanovanje. Sve je to učinjeno znatnim troškom, a kmetovi morahu besplatno dovažati gradju i obavljati težačke radnje. 13 Kad je „zemaljska kuća" bila dogradjena, sazove ban Nadaždi god. 1762. prvu sjednicu „banskoga stola" u Zagreb. Ipak se nije ni ovaj banski sud održao u Zagrebu, već u Varaždinu, kamo je Nadaždi pozvao „banski stol", ishodivši poseban reskript od Marije Terezije. To je u velike ozlovo ljilo mnoge Hrvate. Ipak je Nadaždi i za god. 1763. sazvao „banski stol" opet u Varaždin, premda su prisjednici toga sudišta imali težak put od Zagreba do Varaždina zbog silnih poplava. 14 Obnovu „zemaljske kuće" godine 1761. rukovodio je Nikola pl. Skerlecz, koji bijaše tada zemaljski blagajnik. Skerlecz se tom prigodom pobrinuo takodjer za hrvatski ze maljski arkiv, u kojemu se čuvahu državni spisi kraljevine Hrvatske i Slavonije, spisi banskoga stola, zatim spisi zagre bačke i križevačke županije, te spisi sudbenoga stola za Hrvatsku. Čitav arkiv zapremao je u „zemaljskoj kući" jednu jedinu sobu, a spisi bijahu bez ikakva reda pomiješani. Sker lecz je za arkiv opredijelio tri sobe, i to prvu za državne 12 Krčelić: „Annuae", str. 418. 13 Zapisnici hrvatskih sabora, knjiga IX. str. 736. u Krčelić: „Annuae", str. 419 i 444.
