VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 183

183 spise i za spise „banskoga stola", drugu za spise sudbenoga stola, a treću za spise zagrebačke županije. Sve spise, koji se ticahu križevačke županije, dade Skerlecz odvesti u Kri

ževce, gdje ih pohraniše u pavlinskom samostanu (današnji župni dvor). Još je Skerlecz uznastojao, da spise u hrvat

skom zemaljskom arkivu sustavno poreda, što mu je lijepo i uspjelo.

15 Premda je odsada „zemaljska kuća" bila udobno ure

djena, ipak se ban ne htjede iz Varaždina preseliti u Zagreb, već je i nadalje sjednice banskoga stola sazivao samo u Varaždin, a sabore izmjenice u Varaždin i u Zagreb. Ljudi su počeli istraživati, što li to bana veže baš na boravak u Varaždinu? Naskoro se po Zagrebu šaputalo, da je udovac Nadaždi zaljubljen u barunicu Suzanu Malatinski, krasnu ženu generala Josipa Kazimira grofa Draškovića, u čijoj kući je stanovao u Varaždinu. Sam grof Drašković bijaše veoma rastrošan, te je ostavio 300.000 forinti duga, kad ga je 9. listopada 1765. zadesila smrt u njegovom dvoru Kle

novniku. S njegovom udovicom Suzanom vjenčao se 58

godišnji ban Nadaždi potajno već 9. veljače 1766. u Bukovcu kod Ludbrega, ali je ovaj svoj brak objavio tekar 25. svibnja 1766., kada se u Vugrovcu kod Zagreba sastao sa biskupom Franjom Thauszyjem.

16 Na hrvatskom saboru, koji se 13. srpnja 1767. sastao u Zagrebu, proglašen je otpis kraljice Marije Terezije glede osnutka hrvatske zemaljske vlade. Ime toj vladi bit će „vijeće kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije", kao što je već od god. 1723. postojalo ugarsko namjesničko vijeće u Po

žunu (kasnije u Budimu). Hrvatska nova vlada brinut će se za vojničke, političke, školske i ekonomske poslove, a sa

stojat će se od 5 savjetnika, od kojih će trojica biti plemići, 15 Ibidem, strana 419. 16 Krčelić; „Annuae", str. 501. i 517. Od prve svoje supruge Marije barunice Rottal imao je grof Franjo Nadaždi kćer Barbaru, te sinove Franju i Tomu. Svoju kćer Barbaru udao je Nadaždi 23. siječnja 1766., dakle tik pred svojim vjenčanjem, za grofa Ljudevita Erdeda.