VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 181
181 vito u Varaždinu držao sjednice „banskoga stola", premda je Zagreb više nego li Varaždin u središtu kraljevstva hrvat skoga. Nadaždi je na prigovore odvraćao, da i onako ne bi on mogao odsjesti u „zemaljskoj kući", ako bi došao u Zagreb, da ovdje drži banski sud. „Zemaljska kuća" (domus regnicolaris), koja je imala i naziv „državna kuća", nalazila se tada u Zagrebu na uglu Mar kovog trga i Županijske ulice, t. j. ondje, gdje je sada hrvatska sabornica. Tu bijaše jednokatna kuća, koja je porušena tekar godine 1844., kada se gradila nova dvokatnica, koja je opet pregradjena god. 1909., da bude u slogu susjedne vladine palače. U „zemaljskoj kući" nalazila se tečajem stoljeća hr vatska vlada. Ondje su uredovali protonotar i zemaljski bla gajnik; ondje je svoje sjedište imao sudbeni stol (tabula judiciaria) za kraljevinu Hrvatsku; ondje se sastajahu sabori hrvatski, kada ih je ban sazivao na Grič, mjesto u biskupski dvor ili u Varaždin ; ondje se nekada obdržavahu t. zv. „okta valni sudovi", iz kojih se god. 1723. rodio „banski stol". U toj „zemaljskoj kući" nastanila se i zagrebačka županija, kada je 21. travnja 1759. obavila prvu svoju „restauraciju" (izbor županijskoga činovništva). Kraljica Marija Terezija odijelila je naime križevačku županiju od zagrebačke, te je prvim velikim županima god. 1756. imenovala Ivana pl. Juršića za zagrebačku, a .grofa Josipa Kazimira Draškovića za križe vačku županiju. Tako je novomu podbanu Adamu Najšiću oduzeta uprava obih županija, premda je isprvice postojala; namjera, da podbanu ostane barem čast velikoga župana za grebačke županije.. 11 Zagrebačkim odvjetnicima bijaše krivo, što su radi ban skoga suda morali putovati u Varaždin. Na ove suvišne troškove vikahu i plemići, koji su imali parnice kod „ban skoga stola". Zasjedanje „banskoga stola" u Varaždinu: pije. bilo po ćudi niti samim prisjednicima (assessorima) ovoga najvišega sudišta našega, jer je većina prisjednika stalno 11 Krčelić: „Annuae" strana 274.
