VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)
Strana - 33
33 Ta barokna umjetnost u Francezkoj je prozvana rococo , od francezke rieči rococo, rocaille, jer je prevladavala u ornamentici školjka. Sto se tiče posebno slikarstva u tom vieku, ogromna većina sli kara se je bavila dekoracijama. Tu su išli za jakim efektima, za igrom svjetlosti, ali velike misli ni duboke inspiracije nije bilo. To ne znači, da u ovoj dobi nije bilo velikih slikara, koji su ostavili besmrtno ime u poviesti, kao Guido Reni, Domenichino i Tie polo, da ne brojimo druge. A premda sitnoslikarstvo iza Klovija nije više bujno cvalo, ipak i ovaj viek imade svoje miniateure velika glasa. Tu je Padovanac Karlo Dottori (1618.—1686.), Pier Salvetti, Fioren tinac (1609.—1634.), tu vam je u neku ruku komšijinka Dalmaciji, Ausculanka Giovanna Garzoni (f 1670.), divna portraitistica i sitnosli karica, a nada sve za života glasoviti Mario Muzzi „della penna", jer je "radio perom (1603. —1673.), koji u Rimu bi prozvan i Mario dei fiori, radi vještine, kojom je slikao cvieće. Taj je bio učiteljem našemu Razmiloviću. Razmilovićev rad. Fra Bonaventura se je vratio iz Italije u Dalmaciju oko g. 1668. U siečnju te godine u pokrajinskoj redovničkoj kongregaciji odredjen je za samostan njegova rodnog grada, Poljud. Za starešinu samostana bi izabran fra Jerolim iz Poljica. Uz fra Bonaventuru odredjeno je još šest drugih svećenika, jedan klerik i tri brata lajika. Rečeni fra Jerolim iz Poljica bio je dugo godina samostanski gvardijan, te je doživio u Poljudu liepu starost od 103 godine. 1 ) Čim je došao u Poljud, fra Bonaventura se dade na rad, da sgo tovi dva korala za svečane prigode. Nisam mogao nigdje naći zabilježeno, od kuda je dobio i koliko dao za pergamene. Industrija izradjivanja životinjskih koža (ovčih, odane tal. cartapecora, telećih i magarećih) u svrhu literarnu evala je u ono doba osobito u Mletcima, te je vjerojatno, da je Razmilović dao odanle donieti potrebiti materijal. To je mogao tim lakše učiniti, što je samo stan slao u Mletke na prodaju neke svoje proizvode: ulje, vino, ocat, slanu ribu, kako se vidi iz knjiga administracije. Tko je god spomenuo ova dva korala u putopisima, vodjama i t. d. svak je napisao, da je auktor izveo svoje djelo šarama izažetim iz do maćih bilina. Tu su tvrdnju neki osnivali na predaji. Koliko je stara ta predaja, nije moguće doznati. Fabianić u spo menutoj poviesti ne spominje te predaje. Zabilježio ju je prvi Jackson, onda Bnlić u „Vodji", a za ovima svi drugi. Nu ta predaja prihvaćena l ) Vidi knjige administracije samostana u rukopisu 3
