VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 319

319 cum sui sanguinis cffusione complacere studuit et eciam in futurum fideliora obscquia nobis impendere promptus sit, hane graciam prerogatiuam eidem duximus annuendam et concedendam, immo annuimus et graciose concedimus, ut ipse omnes Volahos, quos de dominus imperatoris Thurcarum aut ducis Wenetorum sed, et eciam de terra quo

rumeunque nobilium dicti regni Croacie, demptis dumtaxat Wlahonibus maeistatis régie sub castra scilicet sua ministrantibus, ad possessiones suas ducere potuerit, libère abducat, cosdemque Wlahones ab omnibus censibus, taxis, seruieiis, quibus ipsi banis dictorum regnorum Dalmacie et Croacie astricti essent, eximimus, supportamus et exoneramus presencium per vigorem. Quocirca vobis vicebanis nostris dictorum regnorum Dalmacie et Croacie eorumque vicesgerentibus presentibus et futuris harum série firmiter com

mittimus, quatenus amodo imposterum ipsos Wlahones, quos ipse Johannes Kwchych predicto modo ad possessiones suas perducere potuerit, ad solucionem alieuius census, tributi seu taxe non coareetis, sed eosdem in libertatibus eorum per nos eisdem gra

ciose conecssis protegere, tueri et conseruare debeatis. Secus facere nullo modo pre

sumpmatis ; presentibus perlectis exhibenti [restitutis]. Datum Thinynii, die dominico pro

ximo post festum beati Michaelis archangeli, anno 1484. Izvornik na papiru djelomice izgrižen u kr. zem. arkivu u Zagrebu. Doc. med. aevi a. 14S4. — Dolje je pritisnut dobro sačuvani pečat. Četiri kilometra južno od Koprivnice — na vinorodnoj i šumovitoj Bilogori

nalazi sc „Starigrad". Ondje sc još i danas vide tragovi nekadašnjega „Kamengrada" (Kuvar), koji bijaše središte ogromnoga vlastelinstva. Kamengrad je nastradao godine 1446., kada ga je opsjedao gubernator Ivan Hunjad (Sibinjanin Janko). Tada je sijelo vlastelinstva preneseno u Koprivnicu, dočim se „Kamengrad" polako pretvarao u „Starigrad". Godine 1552. pade Virovitica u tursku vlast. Sada je Koprivnica postala branikom preostale hrvatske Podravine, radi čega u drugoj polovici 16. vijeka čitava Hrvatska doprinosi žrtve za utvrdjivanje Koprivnice. Kraljev kapetan u Koprivnici upravljao je čitavim vlastelinstvom nekadašnjega „Kamengrada". Da dobiju što više branitelja za Koprivnicu, u kojoj se nalazila premalena kraljevska posada, naseljavahu koprivnički kapetani razne ljude na teritoriju imanja kamengradskoga. Tako nastadoše na obroncima Bilogore nova sela: Bakovčica, Glogovec, Borovljani, Rijeka i Jagnjedovac. Time je udaren novi zametak posebne koprivničke Krajine. U kr. sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuva se omašan rukopis

1

): „Gravamina tam communia quam personalia liberae et regiae civitatis Capronczensis contra statum militarem inelyti generalatus Varasdinensis". Tu se nalazi pravda grada Koprivnice s t. zv. varaždinskom Krajinom, kako je iznesena god. 1749. pred mješovito (grrdjansko i vojničko) povjerenstvo u Zagrebu. Uz ostale stvari nadjoh u tome rukopisu prijepis listine, kojom je 26. travnja 1642. koprivnički kapetan Ivan Viliin barun Galler udario zametak selu Jagnjedovac. Listina je pisana hrvatskim jezikom izuzev latinski uvod i zaglavak, a glasi ovako : Nos Joannes Guillielmus Gal'er liber baro a Schompergh, Waltschoh, Lainach et Vasen, dominus in Regerspurg, sacrae caesareae regiaeque Majestatis consilii bellici in Styria praesidens, ejusdemque consiliarius ac colonellus confiniorum, item regni Sclavo

niae et Petriniae vicegeneralis, necnon supremus praesidii Caproncensis capitaneus. Na znanje dajemo vsem, kojem se dostoji, kako mi besmo vu našem kipu i imenom na stanoviteh slovenskeh sinov prošnju, želejući se nastaniti pod našu oblast !) Signatura SM 40 D 10. Priopćio: E. Laszowski. Kako je postalo selo Jagnjedovac?