VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 197

197 čini zlo ljudima, životinjama, usjevima i t. d. Njegovom se pomoću čini nevrijeme, tuča, oluja. Evo takovo je praznovjerje vladalo tadanjim kulturnim životom evropskim. Istina je, da su vještice i čarobnjaci počinili dosta zla, naročito prouzročiše smrt ljudima, bolesti i drugo, ali su navodno znali i kori

stiti. Dobro i zlo činili su ali skroz naravnim putem — samo što ta

danji „učeni" svijet nije to mogao ili hotio razumijeti. Nu opet je i to istina, da su ovi nesretnici sami vjerovali u pomoć vraga, što su i javno priznavali. Nu i to je protumačivo : ako znamo što je sugestija i autosugestija i histerija. Na žalost takovih pojava i danas još ima. Uz to djelovala je i halucinacija. Okultiste to drukčije shvaćaju, nu u ovo se ne upuštamo, če

kajmo, dok njihova nauka bude jasno utvrdjena! U našoj domovini javlja se progon vještica već u XIV. vijeku. Nu taj progon ne bijaše skopčan mučenjem, a smrtna kazna na lomači uslijedila bi samo, ako bi po drugi put zatečena bila vještica u istom činu. To ne poznavaju niti stari naši zakoni, a najveća kazna, što je po ovim zakonima bila označena, bila je ta, da su tobožnju vješticu označili znakom križa s usijanim crkvenim ključem. Prve, koje bijahu u Hrvatskoj pozvane na red sbog vraćanja, bile su Zagrepčanke Alica i Margareta god. 1360. Najstarija odredba državne vlasti u Hrvatskoj glede progona vje

štica potiče iz g. 1432. Naime 24. sept. 1432. saopćuje ban Herman knez Celjski županu i sucima županije zagrebačke, da mu se plemići a naročito oni iz Moravča pritužiše, da u Moravču ima mnoštvo vješ

tica i otrovnica (mulieres incantatrices et intoxicatrices), od kojih se bojati, da će počiniti mnogo zla. Ban je odredio, da se ovakove vješ

tice i otrovnice pohvataju, da se sve točno istraži, a krivci po zasluzi kazne.

1

) Pravo progoniti vještice i otrovnice bijaše suvislost t. zv. prava mača, „jus glađu", t. j. prava izricati smrtnu kaznu. To pravo se je izrično podijeljivalo. Takovo pravo su samo po kraljevskom privilegiju uživali neki gradovi i druge neke jurisdikcije. Ima slučajeva, gdje je „jus gladii" podijeljivan zajedno s plemićkim ili grbovnim listom. Ta

kove slučajeve nalazimo u nas za vlade kralja Vladislava II. Grbovni

cama, koje su izdane obiteljima Abramovcz sv. Mihalj 24. aprila 1514., te Konjski 21. febr. 1515., podijeljeno je i pravo mača. Tu se nabrajaju razni zločini kažnjivi smrću, a medju ovima i „vještice te otrovnice".

2

) 1

) Vjesnik zem. ark. VI. 78. 2

) Ibidem IX.