VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 198

198 Za cijelo, da je ovo i u našoj kraljevskoj kancelariji te u sudstvu bio poznat spomenuti „Malleus", koji je tu pošast progona i do nas donjeo. Tekar god. 1609. stvorilo je hrvatsko zakonodavno tijelo, — sa

bor — zaključak glede progona vještica. Po tom zaključku mogao je svatko uhvatiti vješticu i predati ju svom „zemaljskom gospodinu", koji ju je morao pod prijetnjom gubitka prava mača, po zasluzi kazniti. Vidimo jasno, da su naši pradjedovi daleko pametniji bili od kul

turnijeg zapada i sjevera, jer od XV.—XVII. vijeka gotovo nema ni

kakovih progona vještica u Hrvatskoj. Tek u drugoj polovini XVII. vijeka počinje taj progon u nas, a najgori i najstrašniji je baš polovi

nom XVIII. vijeka, malo godina prije dokinuća progona vještica. Valja ovdje svakako istaknuti i to, da se u nas nije nikada sve

ćenstvo bavilo ovim progonom, kao primjerice u Njemačkoj i u drugim državama. Crkva se kod nas protiv vještica borila samo s propo

vjedaonice, što je imalo svrhu, da se iskorjeni vračanje i praznovjerje. Ima pače slučajeva, gdje župnici i kapelani izdavaju svjedočanstvo na obranu okrivljenih s vraćanja.

1

) Utješljiva je činjenica, koju ovdje naglasujem, da do danas nije se moglo ustanoviti, da je i koja vještica odsudjena na smrt bila živa spaljena na lomači. Prije je redovito ili zagušena (suffocata) ili joj od

rubiše glavu (decapitata), a tad je mrtva spaljena. — Dakle humanija smrtna kazan za vještice, nego li je bila u drugim kulturnim državama Evrope. Gradja za povijest progona vještica u Hrvatskoj već je prilično potpuno sabrana. Prvi je počeo tu gradju sabirati pokojni Ivan Tkalčić, te ju štampao u XXV. knj. „Starina". Mnoge priloge priopćili su i u „Vjesniku zem. ark." dr. Ivan pl. Bojničić, Vjek. Celestin, Vjek. Noršić i pisac ovih redaka. 0 samom progonu vještica napisao je Tkalčić veliku učenu raspravu u „Radu Jugosl. akademije" knj. 103. Po ovom je izradjen člančić u „Agr. Tagblattu" br. 88. g. 1897. (Jul. pl. Kugler). * * * Za cijelo pod uplivom spomenutoga zaključka hrv. sabora od g. 1609. svratila se pozornost na vještice i u Turopolju. Bilo je i tamo ljudi, koji su vjerovali u vještice (praestigiatrices), kojih je svakako mo

ralo biti u Turopolju. Na turopoljskom spravišću (zboru — skupštini) držanom 22. juna 1614. u Vel. Gorici, svakako je iznesena tužba protiv vještica, jer je stvoren zaključak, da se vještice (praestigiatrices) i otrov

nici (venefici) pozovu na sud pred župana, na dan, koji im bude od

') Laszowski. Codex Turopoljensis IV. 593. Dalje ću taj zbornik citirati samo oznakom sveska i stranice.