VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 191

191 Koiomana, nego su samo neke ugarske županije bile dužne podavati mar

turinu — kako ni za jednog kralja prije ne znamo, da bi se bavio uredje

njem marturine osim Koiomana, — jedini je razborit zaključak, da je Koloman uveo marturinu i u županije zaladsku, šimešku, baranjsku i vukovsku. To potvrdjuje i činjenica, što se marturina u spomenutim nekad ugarskim županijama koncem XII. i početkom XIII. vijeka smatra uredbom, koja postoji od starine. Tako Bela III. kaže u svome privi

legiju crkvi pečuškoj od god. 1191.: „Item in omnibus censibus maf

Jurinis nostre maiestati uel banatui debitis, ipsa ecclesia in sua diecesi intégras percipiat décimas, sicut ab antiquo semper extitit observatum".

1

) Zašto je Koloman uveo marturinu u pogranične ugarske županije? Odgovor je naravan i jednostavan: jer su ove pripale hrvatskom kra

ljevstvu, pa je Koloman, kad je uredjivao nutrašnje prilike hrvatskog kraljevstva, htio što više s ovim izjednačiti. Zaključak je još sigurniji, ako uzmemo u obzir, da nam izvori iz konca XII. i "početka XIII. vijeka govore, da su dotične županije podavale marturinu hrvatskome banu. Politički motivi, s kojih su Arpadovci ugarske županije pripojili hrvatskom kraljevstvu. Ako je šimeška županija već, za Vladislava Sv. sezala preko Drave, tada smijemo uzeti, da je već Vladislav Sv. kanio neke ugarske župa

nije spojiti s hrvatskim kraljevstvom. Možda ni imenovanje Almovo za kralja u onom dijelu hrvatskog kraljevstva,

2

) kojim je Vladislav zavla

dao, nije bilo indiferentno prema toj osnovi Vladislavljevoj. Prema nekim izvorima kao da bismo mogli to zaključivati. Uzmemo li hipotezu, da je Vladislav pripojio ili kanio pripojiti Almovoj oblasti pogranične ugarske županije, tada nam je lako razumjeti, kako su nekoji kroničari došli na to, da su napisali, da je Vladislav Alma odredio sebi za nasljednika

3

) (u Ugarskoj). Je li Almo vladao i nekim ugarskim županijama, naravno je tu vlast zadržao i onda, kad je bio protjeran iz hrvatskog kraljev

stva, dok ga nije Koloman, da mu ne smeta u njegovim hrvatskim poduzećima, premjestio u krajeve preko Tise.

4

) Koloman Almu nije iz

') Endlicher, Monum. Arpad. p. 394. (prema Klaiću, o. c. p. 163.). Ako se mar

turina kupila u čitavoj županiji baranjskoj (prema: Cod. IV. No 76. p. 80), nema raz

loga uzeti, da kralj ovdje misli samo dijelove pečuške biskupije preko Drave. Rački, Documenta p. 154. Klaić, Vjesnik arheol društva VIII. p. 108. 3

) Tako bečka kronika (c. 64. Florianus, II. 200),, Thuročeva (II. c. 59.) i Mugle

nova. Ova potonja je kronika zato osobito zanimiva, što ona kaže, da je Almo iz toga kraljevstva, kog mu je Vladislav namijenio, pobjegao, što se slaže s činjenicom, da je Almo faktično morao napustiti hrvatsko kraljevstvo: „Kunig Lasla het geschickt daž der Almus Colomans pruder.solt nach ym Kunig werden, wan er west wol, daz er nutz wer dem Reych, do entwaich Almus und liess yn Kunig werden". — Mi citiramo prema Tomašiću: P. c. p. 72. i 78. 4

) Na to se imaju svesti tvrdnje nekih madžarskih historičara, da je Koloman pstavio neko vrijeme Alma kao hercega, a kasnije ga premjestio preko Tise,