VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 95
95 Zvonimiru ; ovaj pak nije na hrvatskom prijestolju sjedio isto dobno, kad je u Ugarskoj vladao kralj Salamon. Radi lak šega prijegleda spominjem, daje u Ugarskoj g. 1063.—1074. vladao kralj Salamon, g. 1074.—1077. kralj Gejza I., god. 1077.—1095. Gejzin brat Ladislav Sveti, a g. 1095.—1116. Gejzin sin Koloman. U Hrvatskoj pak nalazimo g. 1058.— 1073. na prijestolju kralja Petra Krešimira, g. 1074. i 1075. kralja Slavića, g. 1076.—1088. kralja Dmitra Zvonimira, a g. 1089. kralja Stjepana 111. Pošto je ugarski kralj Salamon bio već u ožujku god. 1074. prisiljen, da bježi iz Ugarske, nije mogao pomagati kralju Dmitru Zvonimiru, koji se tekar g. 1076. uspeo na hrvatsko prijestolje. Salamon se još g. 1072. tako zavadio s hercegom Gejzom, da više nijesu zajedno polazili na vojne. Takav zajednički vojni pohod Salamona i Gejze mogao se dogoditi jedino izmedju g. 1063. i 1072., kada je u Hrvat skoj vladao kralj Petar Krešimir. Zato Karâcsonyi drži, da se pod spomenutim kraljem „Zolomerom" ima u tome slu čaju razumijevati kralj Petar Krešimir ; njegovo pak ime pre okrenuše ugarski kroničari tečajem stoljeća uslijed mnogog prepisivanja. Pripadom spominjem, da je pisac bečke kronike počeo pisati g. 1358., kako to sam kaže u svome uvodu. Pri svemu tomu ipak smeta, što kronika veli, da je hr vatski kralj bio „svak" ( „sororius" ) hercegu Gejzi. Karâcsonyi veli, da je Petar Krešimir prestar da bude svakom Gejzinim. Najstarija Gejzina sestra Sofija udala se g. 1062. za Ulrika, markgrofa u Istri i Kranjskoj, koje zemlje tada pripadahu vojvodini Koruškoj ; ova udaja uslijedila je iz političkih raz loga, a Sofiji tada bijaše jedva 15 ili 16 godina. U srednjem vijeku latinska riječ „socer" (tast) piše se takodjer „socerus", pa Karâcsonyi drži, da se u spomenutoj bečkoj kronici riječ „socerus" prometnula u „sororius". Prema tomu bi u kronici onaj stavak „Zolomerus, qui sororius Geysae erat" (Zvoni mir, koji bijaše Gejzin svak) morao ispravljen glasiti ovako : „Cresimerus, qui socer Geysae erat" (Krešimir, koji bijaše Gejzin tast). Karâcsonyi ističe, da to mnogo bolje pristaje dobu hercega Gejze i političkim prilikama. Gejzin otac Bela L,
