VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 276

276 razabiremo, da je u tursko doba postojala još jedna Brezovica ili „Brezovac", i to izmedju sela Šljivoševei i Kunišinei. Ondje se još i danas nalazi pusta Brezovica.) 29, Šljivoševei. U popisu od god. 1698. ne nalazimo o tome selu ni

kako vih podataka. Iz popisa pak od god. 1702. razabiremo, da se u tursko doba selo Šljivoševei nalazilo usred šuma izmedju rijeke Vučice i Karašice, dakle po svoj prilici na istome mjestu, gdje postoji još i danas. Svi žitelji toga sela bijahu u tursko doba kalvinske vjeroispovijesti, a stanovahu u četiri kuće. Posljednji turski vlastelin zvao se Hasan, koji je stanovao u Valpovu. Njemu su kmetovi u ime daće po

davali desetinu svega žita, a u ime žirovine plaćali po 5 ugarskih denara za svaki par svinja. Svaka je kuća u ime robote davala godimice po jednoga težaka, koji je vlastelinu besplatno radio tri dana. Sultanu turskomu plaćalo se u ime harača godimice po 8 forinti od svakoga pluga. 30. Golinei. Ovo selo nalazilo se 8 milja zapadno od Osijeka, a 4 milje zapadno od valpovačke tvrdje; postoji još i danas. Selu je pripadao malen teritorij, koji se protezao četvrt sata u duljinu i širinu, te je na istok dopirao do Bratuševaca, na jug do Beničanaca, na zapad do Poregišća, a na sjever do Rakitovca. Tu bijaše 50 jutara plodne oranice, a 50 jutara zarasle trnjem i šikarom. Livada bijaše samo za 10 kosaca, dočim vinograda nijè bilo. Od šume otpadalo je 100 jutara na ogrjevnu šumu. Na rijeci Karašici, koja je tekla kraj sela, bijahu dva mlina; od svakoga mlina plaćalo se Turcima go

dimice po 1 forint kao porez. U selu bijaše 10 kuća, u ko

jima stanovahu sami poljodjelci kalvinske vjeroispovijesti. Oni se sjećahu, da je to selo prije turske provale pripadalo obitelji Drašković, koja je pobirala u ime daće samo 1 for. i 50 denara na godinu. Turskim vlastelinom bijaše »Haydgisi Piarić", koji je stanovao u Požegi. Njemu je svaka kuća morala godimice dati po 3 kosca. Tko je imao plug, morao